Vipotnik: Odgovornost - ključ za balans između razvoja i zdrave životne sredine
Vipotnik je rekao Srni da je potreba za stvaranjem balansa između zaštite životne sredine i razvoja u privrednom, tehnološkom, infrastrukturnom, naučnom i socijalnom smislu prioritet koji se mora rješavati sistemski, kroz zakonodavni okvir i koordinisane aktivnosti.
On je podsjetio da je Ministarstvo u protekle tri godine intenziviralo saradnju sa akademskom zajednicom, upravo radi ostvarivanja ciljeva održivog razvoja.
- Imamo dobar zakonodavni okvir koji se postepeno usklađuje sa politikama i evropskom pravnom praksom - pojasnio je Vipotnik koji je danas u Banjaluci učestvovao na panel diskusiji u okviru konferencije "Održivost, regulativa i biznis potencijal na zapadnom Balkanu".
On je dodao da se kroz projektne aktivnosti i u pogledu zakonodavstva podstiče što snažnije korištenje obnovljivih izvora energije i podizanje mjera energetske efikasnosti u javnim i stambeno-poslovnim objektima.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska je u svoje strateške dokumente u oblasti zaštite životne sredine ugradila temeljne principe takozvane zelene agende, odnosno planove za unapređenje efikasnog korištenja resursa prelaskom na cirkularnu privredu, zaustavljanje klimatskih promjena i smanjenje zagađenja u različitim privrednim sektorima.
On je ukazao na to da zastarjele tehnologije koje se koriste u industriji i nedostatak finansijskih sredstava znatno usporavaju realizaciju ciljeva zelene agende.
Ukupni troškovi za zaštitu životne sredine na teritoriji cijele BiH prošle godine su iznosili 0,6 odsto bruto domaćeg proizvoda, a istovremeno, prema dostupnim podacima, Srbija u prosjeku izdvaja 0,8 BDP-a, Hrvatska 2,3 odsto BDP-a, Slovenija 1,4 odsto, Crna Gora 0,9 odsto ukupnih sredstava budžeta države, a Sjeverna Makedonija 1,7 odsto.
- Јoš poraznije je što i od ovih minimalnih sredstava u BiH oko 80 odsto ide u tekuću potrošnju, a samo 20 odsto u investicije za zaštitu životne sredine. To su jasni signali da moramo nešto mijenjati, da moramo napraviti disperziju odgovornosti kada je riječ o životnoj sredini, ali i finansiranju njene zaštite - ocijenio je Vipotnik.
Prema njegovim riječima, kako bi se ubrzao put ka održivijem energetskom sistemu, svako od nas može početi da mijenja navike, da provjeri gdje se gubi toplota i riješi problem.
- Јedno od brzih rješenja je uvođenje mjerenja i praćenje potrošnje energije. Ako bismo svi od sutra zaista počeli tu praksu, poboljšanja bi se ubrzo osjetila. Mijenjajmo navike, budimo odgovorniji prema energiji, a samim tim i prema životnoj sredini - poručio je Vipotnik.