Hrvatska zaštitnica građana: Slike sa ulica hrvatskih gradova izazivaju zabrinutost
- Česti izlivi nasilja i netrpeljivosti sve nas bi trebalo da zabrinu jer ne vode ničemu dobrom. Ne samo da mogu normalizovati nasilje, uključujući i verbalno, već i animozitet prema svima koji nisu kao vi, ne razmišljaju, pričaju, veruju ili izgledaju kao vi. Mogu rasplamsati stereotipe i predrasude, a to vodi diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje - izjavila je Šimonović Ajnvalter u izjavi za Hinu.
Istakla je da je "svakako odgovornost na državi", na zvaničnicima na pozicijama moći, na policiji, državnom tužilaštvu i sudovima, kao i na obrazovnom sistemu, ali da važnu ulogu mogu odigrati i mnogi drugi koji imaju uticaj u društvu, kao što su vjerske vođe, sportisti i drugi.
- Netrpeljivost vidimo na društvenim mrežama i odnedavno pojačano na ulici, a dok država toleriše netolerantne kada krše zakon, netolerancija raste - kazala je ona.
Poručila je da je na nasilje potrebno odgovoriti kako to zakon predviđa, što znači kroz rad policije, državnog tužilaštva i sudova, kao i da svi treba da se podsete "kako razgovarati, kako slušati i posebno kako raspravljati", te da tome treba učiti i decu.
- Treba češće da pokušamo da se stavimo u tuđe cipele i da razmišljamo o položaju i potrebama drugih osoba. Treba proveriti informacije pre nego što počnemo da ih dijelimo, kritički razmišljati o svemu što čujemo i vidimo u medijima i na društvenim mrežama. Treba reagovati na govor mržnje tako što ćemo ga prijaviti i, na kraju, tako što ga nećemo koristiti - istakla je hrvatska zaštitnica građana.
Podsjetila je da je Hrvatska svojim Ustavom tačno odredila kakva zemlja želi da bude - između ostalog i zemlja slobode, jednakosti, nacionalne ravnopravnosti i ravnopravnosti polova, socijalne pravde, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava.
- Ali ustavne vrijednosti su tu upravo da bi nas štitile od različitih vrsta nepravde, zloupotreba, nasilja, nestabilnosti i polarizacija, a jake su samo onoliko koliko ih građani dobro poznaju, a država čuva na način da o njima obrazuje građane, kako u školama, tako i kroz odluke koje donosi, u svim granama vlasti - poručila je Šimonović Ajnvalter.
Ona je kazala da "svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, i javnog okupljanja", ali da to "ne znači da je svaki govor zaštićen slobodom izražavanja jer ona prestaje tamo gde počinje govor mržnje, koji je zabranjen, baš kao što je zabranjena i diskriminacija i zločini iz mržnje".
Poručila je da je Međunarodni dan tolerancije prilika da se svi podsjete da ne treba svi da budu isti, već jednaki, odnosno, ravnopravni, kao i da se niko ne bi smeo suočiti sa nasiljem i diskriminacijom zbog toga koje je nacionalne pripadnosti, vjere, boje kože, pola, polne orijentacije ili neke druge osobine.
Kancelarija za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Hrvatske je u izjavi za Hinu saopštila da "u skladu s programom Vlade kojim se naglašava razvoj uključivog i tolerantnog društva te propisanom nadležnošću - sprovode aktivnosti usmjerene ka zaštiti i poštovanju ljudskih prava, s posebnim naglaskom na prava nacionalnih manjina".