Svjetska sedmica podizanja svijesti o AMR - kako se boriti protiv antimikrobne rezistencije?
Cilj stručnog skupa bio je podstaći dijalog i unaprijediti saradnju ključnih aktera u BiH kako bi se zajednički djelovalo na jačanju svijesti, racionalnijoj primjeni antimikrobnih sredstava i provođenju neophodnih mjera za suzbijanje antimikrobne rezistencije (AMR), koja, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije predstvalja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu.
Naime, iako je antimikrobna rezistencija prirodni proces koji se, kroz vrijeme, razvija uslijed genetskih promjena kod patogenih bakterija, zbog zloupotrebe i prekomjerne upotrebe antibiotika u liječenju infekcija kod ljudi i životinja, došlo je njenog ubrzanog razvoja.
To za posljedicu ima sve teže liječenje bakterijskih infekcija, dok pojedine medicinske procedure i tretmani, poput hirurških zahvata, carskog reza i hemoterapije, postaju sve rizičnijim, istaknuto je na skupu. Posebno je naglašeno da se otpornost na antimikrobne lijekove razvija ne samo u ljudskoj medicini nego i u poljoprivredi, prvenstveno u stočarstvu, zbog čega je potreban jedinstven i koordiniran pristup.
Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Sanin Tanković, naglasio je važnost multidisciplinarnog djelovanja,
- Primjena pristupa jedinstvenog zdravlja jedini je adekvatan odgovor na rastuću globalnu prijetnju po zdravlje ljudi uzrokovanu antimikrobnom rezistencijom, a ovaj skup dio je nastojanja Agencije za sigurnost hrane BiH da podigne svijest javnosti, ohrabri sve institucije i pojedince koji mogu doprinijeti suzbijanju antimikrobne rezistencije, te pošalje poruku donositeljima odluka u našoj zemlji o nužnosti usvajanja i primjene provjerenih evropskih praksi u suočavanju s ovim izazovom - rekao je on.
Na događaju su iznesene brojne stručne analize i iskustva. Upozoreno je da infekcije uzrokovane rezistentnim bakterijama postaju sve teže za liječenje, te da pogrešno uzimanje antibiotika doprinosi širenju AMR-e.
Prema riječima, Mirze Palo, iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH trenutno BiH i zemlje zapadnog Balkana troše duplo više antibiotika, po glavi stanovnika, nego je to prosjek u Evropskoj uniji.
- Naš cilj je da se to ograniči i svede na minimum - kazao je Palo i podsjetio kako je Generalna skupština UN-a prije dva mjeseca ponovno razgovarala o opasnostima AMR-e, što dovoljno govori koliko je to važa tema s obzirom da je u historiji zasjedanja svega četiri puta adresirala teme od javnog zdravlja.
Ipak, ukazano je i na vidljivu promjenu svijesti među građanima BiH, naročito mlađim roditeljima, koji sve rjeđe insistiraju na antibioticima i otvoreniji su za racionalniji pristup liječenju.
- Važno je koristi pravilo tri P - pravi antibiotik, za pravu osobu u pravo vrijeme - kazao je prof. dr Zaim Јatić, redovni profesor i šef katedre za porodičnu/obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, i podsjetio kako bi bilo sjajno da se i u BiH implementira “Antibiotska karta pacijenta“, koja se, kao sveobuhvatan alat koji prati historiju liječenja pacijenta antibioticima, eksperimentalno primjenjuje u pojedinim zemljama kao važna mjera u borbi protiv AMR-e.
Učesnici su upozorili da je razvoj novih antibiotika spor, dugotrajan i finansijski zahtjevan proces, što dodatno otežava borbu protiv AMR-a, a istaknuto je i da BiH još uvijek nema usvojen Nacionalni program borbe protiv antimikrobne rezistencije.
- Novi i efikasni antibiotici prijeko su potrebni, ali ih nema. Nema inovatinih lijekova što je problem. Razvojni ciklus za jedan lijek je 15-ak godina a dešava se da se u toku kliničkih ispitivanja već razvije rezistencija, a kod pacijenata se rezistencija razvije unutar nekoliko godina - istakla je prof.dr Јasmina Đeđibegović, redovna profesorica i šefica Katedre za bromatologiju i nutriciju na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Govorilo se i o odgovornosti prehrambene industrije. Direktor Perutnine Ptuj BH d.o.o , Adnan Hodžić, predstavio je konkretne aktivnosti kompanije u smanjenju primjene antibiotika i unapređenju biosigurnosnih standarda, naglasivši da tržište sve više zahtijeva proizvode dobivene bez upotrebe antibiotika te da se prehrambena industrija mora prilagođavati modernim zdravstvenim i potrošačkim standardima.
- Naša linija proizvoda bez upotrebe antibiotika nije samo nosilac deklaracija ili tržišni trend – ona je konkretan izraz odgovornosti, sa ciljem gradnje svijesti o smanjenju upotrebe antimikrobnih sredstava u živoj proizvodnji. To je konkretna potvrda naše etičke i naučne predanosti zaštiti zdravlja ljudi, životinja i okoline - pojasnio je Hodžić.
Događaj je zaključen pozivom na zajedničko djelovanje svih sektora – zdravstvenog, veterinarskog, poljoprivrednog, akademskog, te prehrambene industrije i institucija zaduženih za sigurnost hrane – kako bi se kroz pristup "jedno zdravlje" odgovorilo na rastuću prijetnju antimikrobne rezistencije. Naredni cilj ovih aktera je kreiranje Akcionog plana koji podrazumijeva multisektorski pristup u borbi protiv antimikrobne rezistencije u populaciji BiH.