latinica  ћирилица
19/11/2025 |  15:03 ⇒ 15:33 | Autor: RTRS

Vlada Srpske: Kratkoročni dug ne smije biti veći od 2,5 odsto BDP-a

Vlada Republike Srpske utvrdila je danas Nacrt zakona o zaduživanju, dugu i garancijama, prema kojem je predviđeno da kratkoročni dug Srpske ne može biti veći od 2,5 odsto bruto domaćeg proizvoda u toj godini.
Vlada Srpske - Foto: RTRS
Vlada SrpskeFoto: RTRS

Ranije ograničenje kratkoročnog duga bilo je definisano na nivou od osam odsto iznosa redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose s javnošću.

U saopštenju je navedeno da se izradi novog zakona pristupilo imajući u vidu dosadašnja iskustva i praksu u primjeni zakona, nove instrumente duga, savremene trendove, kao i pojavu novih mandatornih učesnika i drugih lica na finansijskim tržištima, te nove oblike emisije duga i potrebu sveobuhvatnijeg planiranja, evidentiranja i upravljanja dugom.

Novim zakonom detaljnije je propisana procedura, postupak, namjene unutrašnjeg i spoljnog zaduživanja, kao i izdavanja garancija Republike Srpske, te namjene, postupci, procedure, ovlaštenja, ograničenja i neophodne saglasnosti za zaduživanje jedinica lokalne samouprave i fondova socijalne sigurnosti.

- Biće uvedene mjere i rezervne mjere u slučaju kašnjenja u servisiranju indirektnog duga od strane krajnjih dužnika, a zakonom je propisana i procjena fiskalnih rizika, kao i regresno pravo i naplata potraživanja - navedeno je u saopštenju.

Vlada Republike Srpske usvojila je danas informaciju o potrebi obezbjeđenja finansijskih sredstava za sanaciju oštećenja na vodnim objektima na području Kozarske Dubice, za šta je potrebno obezbijediti 2,205 miliona KM.

Na sjednici su Ministarstvo finansija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske zaduženi da obezbijede ta sredstva, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

Vlada Republike Srpske dala je saglasnost za realizaciju projekta izgradnje magistralnog gasovoda Šepak-Novi Grad koji podrazumijeva i priključne gasovoda prema opštinama i gradovima koje su na trasi.

Za nosioca aktivnosti projekta određeno je preduzeće "Sarajevogas" iz Istočnog Sarajeva.

- Daje se saglasnost za realizaciju projekta izgradnje magistralnog gasovoda trasom Šepak-Novi Grad, kao projekta od strateškog značaja planiranom Strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine - saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Vlada Republike Srpske usvojila je danas informaciju o realizovanom planu upisa u srednje škole za školsku 2025/26. godinu.

Prema realizaciji plana upisa ukupan broj upisanih učenika u prvi razred srednjih škola za školsku 2025/26. godinu iznosi 9.440 učenika, od čega je 9.281 učenik u javnim školama i 159 učenika u privatnim školama.

- Od ukupnog broja učenika upisanih u prvi razred srednjih škola 7.589 njih ili 80,39 odsto upisalo je zanimanje četvrtog stepena, od čega se u gimnazije upisalo 1.419 učenika, a u tehnička zanimanja 6.034 učenika - saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Vlada Republike prihvatila je Informaciju o izdvajanju sredstava za finansiranje projekta Tehničko opremanje republičkih ustanova kulture za 2025. godinu, te zadužila Ministarstvo prosvjete i kulture da iz sredstava granta namijenjenog za finansiranje projekata i programa u skladu sa Zakonom od igara na sreću izdvoji 140.600 KM za ovu namjenu.

Ministarstvo je, u cilju realizacije Strategije razvoja kulture Republike Srpske do 2030. godine, predvidjelo tehničko opremanje republičkih ustanova kulture, odnosno nabavku neophodne opreme koja će omogućiti realizaciju tehnički zahtjevnih programa i projekata i smanjenje troškova iznajmljivanja opreme i tehnike, a koja je neophodna u kvalitetnom sprovođenju projekata iz oblasti kulture.

Vlada Republike Srpske je donijela odluku o stepenu razvijenosti republičkih jedinica lokalne samouprave za narednu godinu.

Iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću je precizirano da su razvijene jedinice lokalne samouprave Banjaluka, Bijeljina, Gacko, Gradiška, Derventa, Doboj, Zvornik, Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo, Laktaši, Mrkonjić Grad, Pale, Prijedor, Prnjavor, Stanari, Teslić, Trebinje i Ugljevik.

Srednje razvijene jedinice lokalne samouprave su Bileća, Brod, Kozarska Dubica, Kotor Varoš, Milići, Modriča, Sokolac, Srbac, Foča i Čelinac.

Nerazvijene jedinice lokalne samouprave su Bratunac, Višegrad, Vlasenica, Donji Žabar, Kostajnica, Ljubinje, Nevesinje, Novi Grad, Petrovac, Petrovo, Ribnik, Rogatica, Han Pijesak, Šamac i Šipovo.

Izrazito nerazvijene jedinice lokalne samouprave su Berkovići, Vukosavlje, Istočni Drvar, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Јezero, Kalinovik, Kneževo, Krupa na Uni, Kupres, Lopare, Novo Goražde, Osmaci, Oštra Luka, Pelagićevo, Rudo, Srebrenica, Trnovo, Čajniče i Šekovići.