Karan: Dejton ni nakon 30 godina nema jedinstveno tumačenje u BiH (VIDEO)
Ističe da se to jasno može vidjeti kod svakog običnog građanina koji živi u BiH, te da je nedavno razgovarao i sa studentima prava upravo povodom Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Naglašava da studenti u Republici Srpskoj i studenti u Federaciji BiH uče dijametralno različite pojmove.
- Sa ustavnopravnog aspekta imamo dijametralno različite stavove i to se prenosi na našu akademsku zajednicu i mlade ljude. To je nešto što nije dobro, jer u pravnoj i naučnoj zajednici imamo različite stavove već 30 godina - rekao je Karan, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje .
Ističe da su ovi dijametralno različiti stavovi postojali i prije 15 godina i da su i tada postojale iste konstatacije i problemi kao i danas.
- Često smo govorili da je BiH u nekoj formativnoj fazi ili fazi implementacije Dejtona, i naglašavam da prevashodno govorimo o Aneksu 4 koji je definisao oblik državnog uređenja. Danas imamo potpuno iskristalisanu antidejtonsku BiH i onu dejtonsku BiH za koju su tri naroda dala saglasnost da je to oblik i forma zajedničkog života tri naroda na dva entiteta - poručio je Karan.
Dodaje da oba koncepta žive u turbulentnom vremenu, te da postoji društvo koje politički nije stabilno. Ipak, naglašava da je velika prednost što se politička kriza nije pretvorila u bezbjednosnu.
- Velika vrijednost Republike Srpske je što nismo tu ustavnu krizu preveli u bezbjednosnu krizu, i smatram da je bolje još i 30 godina da se bavimo ovom političkom krizom nego da dođemo u bezbjednosnu - jasan je Karan.
Poručuje da sa formalnog aspekta Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma ima brojne manjkavosti.
- Sa formalnog aspekta Aneks 4 ima mnogo manjkavosti za naše promišljanje pravne norme, jer ga je pisao neko ko se bavi anglosaksonskim pravom. Tvorci ovog imaju najstariji ustav, i ovo jeste u duhu njihovog prava. Taj ustav je, sa našeg aspekta, prepun formalnih manjkavosti i ustavnih praznina, a jedna od najvećih je što nije eksplicitno definisao oblik državnog uređenja - kaže Karan.
Naglašava da je BiH nesumnjivo složena država, ali da u preambuli Ustava jasno stoji da tri naroda donose odluke.
- Onaj ko je nosilac suvereniteta, da bi ostvario svoju funkciju, mora biti prepoznat u donošenju državnih odluka, odnosno mora biti dio državne vlasti. Kada čitate Ustav, vidite da su nosioci suvereniteta, a to su tri naroda, prepoznati u svim institucijama državne vlasti. Primjer je Predsjedništvo BiH koje ima tri člana – jednog Srbina, Bošnjaka i Hrvata. Tu nastaje problem. BiH jeste federacija, ali asimetrična - poručio je Karan.
Na pitanje zašto u BiH nedostaje konsenzus, Karan poručuje da većinski bošnjački narod ne odustaje od svog koncepta BiH.
- Smatram da većinski bošnjački narod danas ne odustaje od koncepta da BiH pripada njima. Nisu prihvatili ravnopravnost druga dva naroda i to nije dobro. Taj koncept bošnjačke političke elite podrazumijeva da bi druga dva naroda trebalo da imaju status nacionalne manjine, a ne državotvornost, i zato proces unitarizacije nije proces kompromisa. Ustav ne predviđa tako nešto - jasan je Karan.
Poručuje da napadi na sam Dejtonski mirovni sporazum traju već 30 godina u svim njegovim elementima.
- Za 30 godina stvorilo se antidejtonsko djelovanje, ne samo po formi i strukturi - kaže Karan.
Dodaje da je sam koncept Dejtonskog mirovnog sporazuma poslužio svrsi i sačuvao mir.
- Koncept se ne mijenja, poslužio je svrsi i donio mir, ali smo uništili državu. Mir je samo proizvod dogovora tri naroda – to se preskače. Nesretni sukobi krenuli su kada su dva naroda preglasala jedan. Preglašavanje je ključ sukoba. Svi su narodi po Ustavu Јugoslavije imali pravo na samoopredjeljenje. U BiH, u kojoj su ostala tri naroda, jedan narod je mislio da je država njegova – u tome je problem - naglasio je Karan.
Iznio je i podatak o nametanju odluka visokih predstavnika, te napomenuo da je takvih odluka bilo 913 u posljednjih 30 godina.
- Kada bismo primjenili sve što je nametnuto u 30 godina, vidjeli bismo da je 913 odluka visokog predstavnika bilo na štetu Republike Srpske. To je 30 odluka godišnje, i sve su zadirale u ustavnopravnu prirodu i u sve sfere života. Republika Srpska je imala vojsku i pravosuđe – danas više nema - naglasio je Karan.
Na pitanje zašto dolazi do rušenja Dejtonskog sporazuma, Karan ističe da je to zato što se ne prihvata Republika Srpska.
- Molim vas, čitajte i primjenite šta piše u Ustavu i ova zemlja ima šansu. Neprimjenjivanje Ustava je ludačka košulja. Kada biste sada primjenili bilo šta od ovog antidejtonskog, ponovo bismo došli u nesretne društvene okolnosti i sukobe, i jedan narod bi bio preglasan. Smatram da je bolje da svi zajedno trpimo političke udare i narednih trideset godina, nego da uđemo u sukob. BiH ima šansu da živi po formi svih višeetničkih federacija u svijetu. Ustav je sveto slovo, on je biblija – ne mijenja se, nego se poštuje. Ustav je i politički akt, jer je u njega unesena odluka naroda kako da živi, i zato je Ustav najveći zakon, a mi se ponašamo kao da ga nema – zaključio je Karan.