Post predstavlja podvig duše
On napominje da Srbi domaćini, kada im neko dolazi u goste, sređuju kuću, pa bi tako i pred dolazak Bogomladenca Hrista morali da očiste i svoje srce, a u tome je bitna priprema kroz post.
Lazić, povodom početka četrdesetodnevnog Božićnog posta - jednog od najdužih kod pravoslavnih Srba, ističe da post nije dijeta već vrsta duhovnog pročišćenja, odnosno duhovnog podviga.
- Post predstavlja podvig duše, čišćenje duše i pripremu za dane Hristovog dolaska - rekao je Lazić i istakao da je Božić najradosniji hrišćanski praznik - dan kada se ovaplotio Gospod Isus Hristos.
BOŽIĆNI POST ЈE ЈEDAN OD "UMILjATIH" POSTOVA
Lazić ističe da je Božićni post najduži, ali ne i najstrožiji, za razliku od Vaskršnjeg kada se ne propisuje da se jedu riba i ulje, nego su dozvoljeni samo na dva ili tri velika praznika.
Božićni post je, kaže on, mnogo lakši zbog toga što je često propisano ulje po crkvenom tipiku, a takođe koristi se i riba.
- Imamo veliku sezonu i slava, dolazi najveća slava u našem narodu Sveti Nikola, koja se svakako slavi sa ribom i sa ostalim na ulju. Tako da, nije ovaj Božićni post toliko strog. On predstavlja jedan od "umiljatih" postova koji su nastali početkom četvrtog vijeka i jedan je od mlađih postova, pa je zbog toga je snishodljiviji prema ljudima i nije teško da ga ispostimo - ukazuje Lazić.
VEĆINA SRBA POSTI, ALI NE SVE POSTOVE
Lazić naglašava da većina srpskog naroda posti, ali da, nažalost, ima i onih koji to čine u toku Božićnog posta samo na Badnji dan ili u toku Vaskršnjeg posta samo na Veliki petak.
Govoreći o tome koliko Srba u procentima posti, Lazić ističe da, prema nekim istraživanjima, od dva do pet odsto ljudi živi liturgijski, odnosno u postu, molitvi i svemu ostalom.
- Većina Srba, njih 86 odsto izjašnjavaju se kao pravoslavci, ali, nažalost, od 1,6 odsto do 6,7 odsto ljudi posti sve postove. Više od 10 odsto se trudi da posti, ali ne idu na ispovijesti i bogosluženja - navodi Lazić.
Lazić poručuje da Srbi treba da zaista budu dostojni potomci slavnih predaka, koji su postili i u teškim momentima.
- Postili su i prilikom prelaska albanske golgote, čak imamo primere da su postili i u Јasenovcu, postili su ljudi i prilikom stradanja u Prebilovicima. Mi treba da ponesemo to časno ime jer krv mučenika iz našeg naroda nas obavezuje da se bar trudimo da u miru i ovakvim vremenima živimo dostojno, kako su oni živjeli - kaže Lazić.
On podsjeća da su ti preci svoj život provodili često i mnogo više u molitvi i postu nego savremeni čovjek, koji je dezorijentisan i ne može da ispoštuje ni ono osnovno sa čim počinje svako bogosluženje, a to je "u miru, Gospodu se pomolimo".
- Da bismo našli mir, bitno je da se molimo o Bogu i da postimo, kao što nam je savjetovao Gospod Isus Hristos - ističe Lazić.
Lazić navodi da se sada mnogo više priča o postu, koji danas nije toliko izazovno upražnjavati kao prije 100 godina, ističući da je post povratak sebi, svom duhovnom "ja", odnosno povratak ka Bogu.
- Mi smo kao narod formirani oko Hristove ikone. I sam Sveti Sava u toku autokefalnosti formirao je našu duhovnu srž. Da bismo bili zaista dobri Srbi, kako mislimo za sebe, morali bismo da krenemo i putem Svetog Save - govori Lazić.
On napominje da je Sveti Sava postio sve propisane postove, zaista bio u podvigu, u molitvi, odrekao se svega materijalnog.
- Tako da mi, da bismo bili bolji Srbi, dobar vjernik, dobar čovjek, u vjerskom smislu, treba da držimo i tipik Svetog Save, ako se već nazivamo djecom Svetog Save. I zbog toga je ovaj post zaista bitan - ističe Lazić.
Lazić poručuje da bi svakom čovjeku od srca savjetovao da bar pokuša i da počne da posti, jer to nije toliko teško, a uz malo molitve i smirenja, može da očekuje spasenje.