Kotjelnikov: Raste interesovanje za rusku kulturu
- Aktuelizuje se mapa puta potpisana između vlada Sant Peterburga i Republike Srpske. Apsolutno sve oblasti su zastupljene upravo u toj mapi puta. Postoje nagovještaji da će se takva pama puta potpisati i sa Tatarstanom - istakao je Kotjelnikov.
On je za Srnu naveo da je to sve dokaz da saradnja institucija Republike Srpske sa ruskom zajednicom ide uzlaznom putanjom, a kao krunu svega istakao je izgradnju Hrama rusko–srpskog prijateljstva u Banjaluci.
- Imali smo priliku 21. septembra da prisustvujemo prvoj liturgiji. Nadamo se da će uskoro doći u punu funkciju Hram i da će se naši vjernici moći tu okupljati - istakao je Kotjelnikov.
On je naveo da je ruska zajednica u Republici Srpskoj zadovoljna odnosom Srpske i Ruske Federacije, kao i razvojem i promocijom ruske kulture u Srpskoj.
- Imamo punu podršku ustanova i institucija Republke Srpske. Obilježavanje Dana Rusije konstantno poržava Kabinet predsjednika Republike. Bez te podrške ne bismo mogli na takvom nivou organizovati obilježavanje - rekao je Kotjelnikov.
PROMOCIЈA RUSKOG ЈEZIKA - ЈEDAN OD PRIMARNIH
Kotjelnikov je istakao da je jedan od primarnih zadataka Udruženja promocija ruskog jezika kako bi se što više ljudi odlučilo da ga uče.
- U saradnji sa Ruskim kulturnim centrom u Banjaluci i organizacijom "Ksenija – ruski jezik" iz Čačka organizujemo besplatne kurseve ruskog jezika za početnike. Starosna granica za pohađanje kurseva nije limitirana - rekao je Kotjelnikov podkastu Srne.
On je naveo da je velika zainteresovanost za kurseva ruskog jezika koje pohađaju većinom osobe zrele životne dobi.
- Tokom proteklih godina, 29 osnovnih škola u Republici Srpskoj uvrstilo je ruski jezik kao drugi strani jezik. To je svakako pohvalno jer je u jednom trenutku ruski jezik bio poprilično marginalizovan. Sada već možemo govoriti o ozbiljnom broju đaka koji uče taj jezik u osnovnim školama - rekao je Kotjelnikov.
UDRUŽENjE DЈELUЈE VEĆ ČETIRI GODINE
Kotjelnikov je istakao da ovo udruženje od 2021. godine radi na očuvanju identiteta ruske zajednice, i to kroz kulturne manifestacije i humanitarne akcije.
On je rekao da je Udruženje "Romanovi" najmlađe udruženje nacionalnih manjina u Republici Srpskoj, te da je osnovano sa osnovnim ciljem zaštite prava ruske nacionalne manjine u Srpskoj.
- Ponosni smo što od osnivanja radimo na promociji ruske kulture, Rusije, tradicije i istorije. Јedan od najvažnijih projekata je obilježavanje državnog praznika Dana Rusije, 12. juna. Banjaluka je bila najzapadniji grad u kojem se od 2022. godine obilježavao Dan Rusije - rekao je Kotjelnikov u podkstu Srne.
On je podsjetio da su od početka specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini nastupile blokade u EU za rusku zajednicu.
- Dan Rusije nije na tako svečan način obilježavan u zemljama EU kao što se obiželjava u Republici Srpskoj - naveo je Kotjelnikov.
On je dodao da "Romanovi" organizuju i učestvuju i u drugim manfestacijama koje promovišu rusku kulturu i istoriju.
- Za 9. maj – Dan pobjede, suorganizatori smo večernjeg koncerta `Mi pamtimo`. To je izraz koji Rusi često koriste za Dan pobjede, a to znači da će vječno da pamete 9. maj - rekao je Kotjelnikov.
Kotjelnikov je naveo da je cilj svih aktivnosti Udruženja okupiti rusku zajednicu i pokazati građanima Republike Srpske kako Rusi žive ovdje.
- Želimo pokazati da nam nijednoga trenutka nije uskraćeno pravo da promovišemo našu kulturu, poštujemo naše običaje, tradiciju i važne državne praznike. Želimo da to sve predstavimo građanima Republike Srpske - rekao je Kotjelnikov.
PROЈEKTI VEOMA PRIHVAĆENI U SRPSKOЈ
On je dodao da građani Republike Srpske sa velikom srdačnošću prihvaćaju sve projekte Udruženja Rusa u Srpskoj.
- Radili smo ove godine humanitarni bazar suvenira sa motivima Ruske Federacije. Poklanjali smo te suvenire, a građani su donirali novac za Udruženje roditelja djece oboljele od malihnih bolesti "Iskra". To je jedna od naših manjih aktivnosti, ali meni najdraži projekat. Naša misija je i humanitarna - rekao je Kotjelnikov.
NEDOVOLjNO PROVOĐENjE ZAKONA KOЈI SE TIČU MANjINA
Osnivač Udruženja Rusa u Republici Srpskoj "Romanovi" Igor Kotjelnikov izjavio je da se u BiH ne sprovode u potpunosti zakoni koji se odnose na nacionalne manjine, te kao primjer naveo nepoštovanje zakonske odredbe o zastupljenosti manjina u Savjetu ministara, kao i neravnomjernu raspodjelu članova u Vijeću nacionalnih manjina BiH.
- Zakon o Savjetu ministara, na primjer, propisuje da jedno ministarsko mjesto ili mjesto generalnog sekretara pripada nacionalnoj manjini. Ali ga nema. Dakle, i Savjet ministara prekrši svoj zakon - rekao je Kotjelnikov u podkastu Srne.
On je ukazao da se dešava da se miješaju pojmovi "nacionalne manjine" i "ostali".
- Nacionalnih manjina je zvanično zakonom priznato 17 - precizirao je Kotjelnikov.
On je kao primjere dobre prakse naveo postupanje pojedinih lokalnih zajednica koje izdvajaju značajna sredstva za nacionalne manjine koje tu žive.
- Prnjavor prednjači. Banjaluka ima primjer dobre prakse da, prilikom podnošenja prijave za predškolsku ustanovu, pripadnici nacionalnih manjina imaju pet bodova više prilikom bodovanja - rekao je Kotjelnikov.
On smatra da nacionalne manjine moraju raditi više kako bi bile prepoznate i održale jedinstvo.
- Republika Srpska, prema zadnjem popisu, ima 12.000 pripadnika nacionalnih manjina. Od tog broja oko 250 je pripadnika ruske nacionalne manjine. Najbrojnija je romska nacionalna manjina, pa crnogorska, ukrajinska, slovenačka, poljska - naveo je Kotjelnikov.
VIЈEĆE NACIONALNIH MANjINA NERAVNOMЈERNO RASPOREĐENO
Kotjelnikov je rekao da je sastav aktuelnog saziva Vijeća nacionalnih manjina BiH neravnomjerno raspoređen i čini devet članova vijeća iz Federacije BiH, sedam iz Republike Srpske, a jedan iz Brčko distrikta.
- Smatramo da bi ta raspodjela članova Vijeća trebalo da bude ravnomjerna - istakao je Kotjelnikov.
Kotjelnikov je rekao da se od Vijeća nacionalnim manjina BiH mnogo očekuje, a da to tijelo nema pravo da odlučuje već je savjetodavno tijelo.
- Nacionalne manjine očekuju mnogo od tog tijela, ali dođe se do barijere preko koje Vijeće nacionalnih manjina ne može - rekao je Kotjelnikov.
PORODICA KOTЈELNIKOV OVDЈE OD 1915. GODINE
Govoreći o porijeklu svoje porodice, on je naveo da je porodica Kotjelnikov na prostore sadašnje Republike Srpske stigla 1915. godine.
- Moj djed, Fjodor Mihajlovič Kotjelnikov, kao vojnik carske ruske vojske u Prvom svjetkom ratu zarobljen je na Galiciji, području današnje Ukrajine, i transportovan u blizinu Pala u radni logor. Nakon rata, u Rusiji je došlo do revolucije, on nije mogao tamo da se vrati. Ostao je, oženio se, imao je tri sina i tri kćerke. Moj pokojni otac je njegov najmlađi sin. Nažalost, djed je 1942. godine odvezen vozom "Crna legije" iz Sarajeva u Јasenovac i nije se nikada vratio - ispričao je Kotjelnikov.
On je dodao da često boravi u Rusiji i održava jake veze sa porodicom tamo.
- Moji rođaci žive tradicionalno. Duhovnost i poštovanje porodice, starijeg, i žene kao okosnice jednog domaćinstva, primarni su. Udruženje "Romanovi", takođe, promoviše te vrijednosti - rekao je Kotjelnikov.