s ljubavlju hrabrim srcima
latinica  ћирилица
22/12/2025 |  13:33 ⇒ 13:48 | Autor: RTRS

Praznična korpa u Hrvatskoj skuplja u odnosu na lani

Tradicionalna praznična korpa u Hrvatskoj ove godine je između 15 i 16 odsto skuplja u odnosu na lani, rekli su danas iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), ocijenivši da zbog visokih cijena dio građana ne može priuštiti neka tradicionalna jela.
Prodavnica (foto: EPA/GEORGI LICOVSKI - ilustracija) -
Prodavnica (foto: EPA/GEORGI LICOVSKI - ilustracija)

- U poređenju s prethodnom godinom, primjetan je porast cijene tradicionalne praznične korpe za 15,93 odsto. Srednja korpa bilježi rast od 15,92 odsto, dok skromna korpe, pri čemu su pažljivo uzete u obzir akcijske cijene i zaključane cijene, takođe pokazuje rast od 15,26 odsto u odnosu na prošlu godinu - izjavila je savjetnica za privredu u NHS-u Izabela-Delfa Mišić na konferenciji za medije na zagrebačkoj pijaci Dolac.

Praznična korpa NHS-a podijeljena je u tri kategorije. Bogata - koja ove godine košta 626,74 evra, što je 86,16 evra više nego 2024. Za srednju korpu (koja sadrži neke jeftinije sastojke) potrebno je izdvojiti 253,03 evra, odnosno 34,75 evra više nego lani, dok je skromna korpa skuplja za 18,6 evra i ove godine košta 140,53 evra.

- Ovdje se ne radi o jednom obroku, na primjer za božićni ručak, nego o više obroka za period od Badnjeg dana do Nove godine. Zbog visokih cijena, određeni broj građana neće moći sebi da priušti neka tradicionalna jela kao što su jagnjetina, prase ili bakalar, pa će ih zamijeniti jeftinijim namirnicama - rekla je Mišićeva.

Kao primjere Mišićeva je navela kupovinu svinjske lopatice i salame umjesto pršuta, kulena ili šunke, te sardela umjesto bakalara.

- Cijene prazničnih ne obuhvataju poklone, jelke ili novogodišnja putovanja - navela je.

Dodala je da su, nažalost, brojni građani zbog neizvjesnosti i rizika od same inflacije prisiljeni i odlože božićnu kupovinu poklona jer veliki dio svog raspoloživog dohotka troše na hranu.

- Takvo društvo ne može govoriti o stvarnom napretku i realnom rastu, nego je riječ o prikrivenom siromaštvu naših građana - navela je Mišić.

Osvrnula se na najave novih poskupljenja u trgovinama za oko pet odsto.

- Šta oni svojim potrošačima nude? Јe li riječ o zdravijim i kvalitetnijim proizvodima ili pak o domaćim proizvodima? Ili su odlučili povećati plate zaposlenima u bruto iznosu, a ne kroz neoporeziva primanja? Ako nije ništa od navedenoga, onda su poskupljenja neopravdana - poručila je Mišićeva.

Predsjednik NHS-a Dražen Јović rekao je da se službena inflacija tokom ove godine kretala između 3,8 i 4,3 odsto. Međutim, porast cijena prehrane predstavlja problem hrvatskim građanima i penzionerima - rekao je.

Јović kaže i da građani imaju osjećaj da se cijene mijenjaju na dnevnoj bazi i pritom su u pravu, prenosi zagrebački Јutarnji list.