Drugi ugao: Vazduh opasan po život - vrijeme je za uzbunu (VIDEO)

- Čestice koje udišemo su ostatak sagorijevanja čvrstih gorova iz malih ložišta koja nemaju sistem za redukciju čestica koje odlaze u atmosferu. Isto je i sa velikim ložiština, samo na drugačijem nivou, rekao je Petar Gvero, šef Katedre za termodinamiku na Mašinskom fakultetu u Banjaluci.
Ističe da su u pitanju najčešće složena jedinjenja koji reaguju hemijski sa ostalim jedinjenjima atmosfere.
- To znači da su aktivna i aktivno reaguju u našim plućima. Čestice koje se najčešće pominju se smatraju česticama koje su dovoljno male da ulaze u disajne organe i ne mogu napustiti naša pluća, tu ostaju trajno, pa je to i najveća opasnost - rekao je Gvero.
U principu su to jedinjenja koja imaju negativan uticaj na populaciju, posebno djecu, starije i bolesne, navodi Gvero.
- Vrijeme je za ozbiljnu uzbunu u svim slojevima društva - rekao je Gvero.
Ističe da smo potpuno zaustavili ventilaciju grada.
- To je jedan jako bitan aspekt koji je prisutan i ljeti. Velike vrućine takođe pogoršavaju ovu situaciju. Osim urbanizacije, ili bolje reći neurbanizacije gdje imamo realnu situaciju sa vjerovatno trostruko većim brojem vozila nego što naša infrastruktura može podnijeti, pa efekte kanjona koji se stvaraju u ulicama, koji su sklop zgrada gdje nema tako reći vazduh gdje da cirkuliše - rekao je Gvero.
Istakao je da postoji mnogo zgrada koji su na malim dimnjacima.
- To su desetine hiljada malih dimnjaka, koj nijedan zakon ne vidi i ne reguliše - rekao je Gvero.
Mladen Duronjić, načelnik Klinike za plućne bolesti UKC Republike Srpske podsjeća da su pluća jedini unutrašnji organ koji je u direktnoj vezi sa spoljašnjom sredinom.
- Čestice preko 80 mikrona najčešće neće biti apsorbovane dok ove od deset i manje hoće i već ta apsorcija počinje u gornjim partijama, poput nosa, one manje od dva mikrona i manje apsorbuju se na respiratornoj površini pluća, a one još manje ulaze direktno u krv i tako nanose štetu i drugim organima, prije svega kardiovaskularnom sistemu koji puno trpi. Može imati uticaj na bolesti srca,kao i bolesti mozga koje već postoje. Pri dugotrajnom izlaganju zagađenju uticaj je i na druge organe - rekao je Duronjić.
Pri apsorciji ovih čestica i gasova će se desiti dvije stvari, ili pogoršati stanje postojećih bolesti ili će se javiti nova oboljenja.
- Mi ljekari se bavimo uglavnom posljedicama. Јedan dan pogoršanja uslova znači povećan priliv pacijenata. Ne trebamo zaboraviti da hronična ostruktivna bolest pluća postaje treći uzročnih smrtnosti u svijetu - kaže Duronjić.
Djeca, trudnice, stariji najviše su ugroženi.
- A ne trebamo zaboraviti i da oni koji borave vani i rade teške fizičke poslove nemaju izbora i oni su takođe među najugoženijima - ističe Duronjić.
Duronjić kaže da zagađenje prijeti i ljeti i na proljeće. U proljeće pored velikih saobraćajnica u riziku su oni koji su do 300 metara blizu, a sa velikom koncentracijom polena u kombinaciji s aovim česticama stvaraju se štetna jedinjenja.
Istakao da adekvatna zaštita ne postoji i to je ono do čega nas je dovelo i do prelomne tačke.
- Od četiri opšta dobra - voda, vazduh, hrana i internet mi smo tri zatrovali. Ne hajući mnogo za rijeke, doveli smo ih u jadno stanje. Imajući iluziju da možemo da biramo zdravu hranu zatrovali smo zemljište. Vazduh ne možemo da biramo - kaže Duronjić.
Poručuje - Svi udišemo isti vazduh i mi i generacije koje dolaze.
- Udišemo vrlo nezdrav vazduh, ali za razliku od prethodnih dana kvalitet vazduha je nešto bolji, ali i dalje nezdrav - rekla je Dušica Pešević, šef Katedre zaštite životne sredine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci.
To nam govori, dodaje ona, da je potrebno da svoje aktivnosti prilagodimo postojećem stanju.
- Odnosno da se pokušamo manje izlagati udisanju zagađenog vazduha, u smislu da svoje aktivnosti planiramo tako da se pokušamo manje izlagati u jutarnjim i večernjim časovima kada su te koncentracije i najveće - rekla je Peševićeva.
Posebno, kada su u pitanju aktivnosti u vidu rekreacije, trčanje i slično.
- To nikako nije preporučljivo u tim dijelovima dana kad imamo izuzetno zagađen vazduh. Na sreću, sada putem aplikacija možemo da se uvjerimo kakav je kvalitet vazduha i da se pridržavamo mjera, pogotovo za starije osobe, trudnice, djecu - navela je ona.

