Vladika Heruvim: Obnovom hramova sačuvati identitet, kulturu i vjeru
Vladika je ukazao da je Crkva uvijek bila i ostala mjesto okupljanja, sabornosti i jedinstva.
- Crkva je mjesto gde se okupljamo, ali ima i važnu ulogu, naročito u regionu i dijaspori, u očuvanju vere, kulture i tradicije. To je sve u sinergiji objedinjeno kroz Crkvu, jer je kroz istoriju bila mjesto gde smo istinski Svetosavci, ljudi koji su slijedili put jevanđelja Hristovog i svetosavskog predanja - rekao je vladika Heruvim.
Vladika Heruim je istakao da je cilj Srpske pravoslavne crkve da zajedno sa sveštenicima, dobrotvorima i uz podršku vlasti nađe modele i sredstva za obnovu svetinja, gdje god se nalaze.
- Trudimo se da, gdje god postoji mogućnost liturgijskog života, da doprinesemo da se kandilo, koje se upali, nikada ne ugasi. Trudimo se i da istaknemo koliko je Crkva značajna i neophodna da bi se sačuvao identitet i opstanak zajednice u okolnostima u kojima ona živi na ovim prostorima - rekao je vladika Heruvim.
Ukazao je da je mjesto Јagodnjak kod Osijeka u Hrvatskoj za primjer da je u istom dvorištu, jedinstvenom snagom, prije nekoliko godina sagrađena nova crkva Svetog Nektarija Eginskog i obnovljena crkva Svetog Nikolaja, koja je tu već 300 godina.
- Crkva Svetog Nikolaja u Јagodnjaku ove godine slavi 300 godina postojanja. Kada su naši preci došli na ovaj prostor, posle seobe, počeli su gradnju svetinja koje danas imamo, znajući da je opstanak našeg naroda u tadašnjoj Habzburškoj monarhiji bio težak, a sačuvati veru veliki blagoslov Božiji - objasnio je vladika Heruvim.
Rukovodeći se tom idejom, dodao je, preci su gradili hramove, a ako su to mogli u vrijeme koje je bilo mnogo teže nego današnje, onda se i u ovom vremenu može voditi briga o hramu.
On je napomenuo da se postojanje srpskog naroda na prostoru osječkopoljske i baranjske eparhije povezuje i uz mnogo ranije periode, to jeste u 11. i 12. vijeku, navodeći Manastir Brana, koji je bitan za duhovni život srpskog naroda prije seobe.
Poslije seobe, vladika je rekao da se život na tom prostoru počeo drugačije organizovati, kada je počela i izgradnja svetinja.
Prema njegovim riječima, srpski narod je uvijek nastojao da živi u ljubavi, slozi, ali i da ima ljubavi prema drugima, što je neophodno, naročito na ovim prostorima.
Vladika Heruvim je upozorio da je današnje vrijeme podložno racionalizmu i materijalizmu i vrijednostima koje te pojave donose.
- To nas odvraća od suštine onoga što vera jeste. Zato treba da se trudimo da svojim životom budemo primjer drugima, da pokažemo da je hrišćanstvo prelijep sistem vrijednosti života, gdje su isključivo radost i ljubav vrline koje su duboko utemeljene u biću čovjeka, koji želi da ide putem Hristovim - rekao je on.
Onog koji ne želi da ide tim putem, vladika žali jer je u tom slučaju vrline zakopao duboko u sebi i u toj tami svog života ne prepoznaje ljubav Hristovu, koja mu se neprestano daje.