Ni prijevremene izbore za predsjednika Srpske nisu doveli do kraja, a u novom su problemu - može li CIK do narednih izbora obezbijediti nove tehnologije? (VIDEO)
Godinama su "naricali" za silnim milionima, po ličnim licitacijama i projekcijama novčane želje enormno uvećavali, pa uduplavali, i udruženo, s hroničnim izbornim gubitnicima, javnost drmali "skener groznicom". Kada im je njemački dekretista Kristijan Šmit ispunio želju i "poklonio" više od 112 miliona narodnog novca, počelo je akutno eksperimentisanje i poigravanje. Iako su članovi Komisije tvrdili da je za raspisivanje tendera uslov izmjena Izbornog zakona, posebno u segmentu glasačkih listića, jer ne postoji aparat koji može da skenira listić sa stotinama imena, ipak su i bez tog, do tada obaveznog "uslova", proceduru ubrzano pokrenuli. Sredinom novembra tender je raspisan. Sve prema zakonu, kao i obično, tvrdili su u Komisiji. No, samo koji dan kasnije stigle su im žalbe potencijalnih ponuđača. Ispostavilo se, a nemajući kuda i sami su to u Komisiji priznali - nije bilo baš "sve prema zakonu".
- Žalba je osnovana, pa se članovi 3.2. u cjelosti brišu. Zatim žalba je djelimično osnovana, tenderska dokumentacija se u tom dijelu mijenja. Zatim žalba je djelimično osnovana i u tom dijelu će tenderska dokumentacija biti dopunjena - naglasila je Ilma Mehić Јusufbašić, šef Sektora za finansijske i opšte poslove CIK-a BiH.
I tako su u startu procesa "prema zakonu" "brisali". I "prema zakonu" "dopunjavali". Ne samo uslove tendera, među kojima je bila i isključivo američka tehnologija potvrde ličnog identiteta birača, godina proizvodnje aparature ili reference glavnog projekt menadžera. Mijenjali su i vrijednost. Od početnog iznosa, teškog 88 miliona maraka sa PDV-om, stigli su do 97,3 miliona uz tendenciju daljeg rasta. Јer promjene su još u opticaju. Tendersku dokumentaciju preuzelo je 70 potencijalnih ponuđača, kompanija i konzorcijuma. U startu je stiglo pet informativnih ponuda, među kojima i američke kompanije Dominion Vojting Sistems. Da li je njima bio namijenjen iznuđeno izbrisani tenderski uslov o obaveznoj "američkoj tehnologiji potvrde ličnog identiteta birača", nije poznato. Ali jeste da je baš tu kompaniju američki predsjednik Donald Tramp optužio za lažiranje izbora 2020. godine, kroz prepis više od 2,7 miliona Trampovih glasova protivkandidatu DŽozefu Bajdenu. A baš tu kompaniju sada u CIK-u tiho karakterišu kao "najpouzdanije ime" za bh. izborne inovacije. Kako god, pred nadležnom Kancelarijom trenutno su dvije žalbe.
- Žalioci u ovim postupcima su "Smartmatik" Holandija i „Ultimaks“ d.o.o Banjaluka. Što se tiče postupanja po pomenutim žalbama, iste su trenutno u fazi kompletiranja dokumentacije i biće riješene u zakonski predviđenom roku - navodi se u odgovoru iz Kancelarije za razmatranje žalbi BiH.
U svom "sve je prema zakonu" djelovanju, gromoglasno je najavljivala Komisija nastavak tenderskog postupka, i prije okončanja žalbenog u ovoj fazi. Kao rok za dostavljanje ponuda i otvaranje pristiglih koverata determinisala 30. decembar. A onda su ipak vrli pravnici u Komisiji sa zakašnjenjem shvatili opet, da to i nije baš "prema zakonu", pa su još jednom promijenili tendersku dokumentaciju. I nove rokove i za dostavljanje i za otvaranje ponuda preliminarno najavili tek po okončanju žalbenog postupka. Ako Kancelarija želbe usvoji, mogla bi i da poništi tender i predmet vrati CIK-u na ponovno postupanje. U suprotnom, proces ide dalje. Nema sumnje da se tek onda – kada bude izabran navodno najpovoljniji ponuđač – mogu očekivati dodatne i još brojnije žalbe, pa onda i njihovo višemjesečno rješavanje. A vrijeme prolazi.
- Mi smo već došli u cajtnot što se tiče te javne nabavke. Prema procjenama najmanje devet mjeseci je potrebno za implementaciju cijelog procesa dakle koji uključuje i samu javnu nabavku i odabir ponuđača i dopremanje opreme, prilagođavanje te opreme i edukaciju samih birača i članova izborne administracije, tek onda implementaciju na biračkim mjestima - rekao je Dario Јovanović, projekt menadžer Koalicije "Pod lupom".
Primjena biometrijske identifikacije birača, skeniranje glasačkih listića i elektronski prenos podataka do sabirne baze, fundus je izborne tehnološke inovacije koju su, već za sljedeći izborni ciklus, prema svemu sudeći, uzalud obećavali u Komisiji, dok su narodne milione od Šmita mamili. Inovacije koja se u Šmitovoj Njemačkoj i ne spominje nakon marta daleke 2009. i odluke tamošnjeg Ustavnog suda, prema kojoj su uređaji korišteni samo jednom - četiri godine ranije – nepouzdani i neustavni. A sve bi bilo bar djelić drugačije, da su članovi Komisije prvo se o inovacijama i međunarodnim tenderima edukovali, umjesto što tek sada besmisleno vlastitu edukaciju traže i to nakon završetka cijelog procesa. I potrošenih miliona!