Požari, poplave, suše i rekordne temperature - 2025. druga najtoplija godina u istoriji (VIDEO)
Praznična euforija vlada među stanovnicima Srpske, ali snijega ni ove godine nema. Osim prošle zime, bijeli pokrivač u prazničnom periodu pamtimo još samo 2015-te. Početak Nove, 2026., donosi promjenu vremena.
- Početak godine donosi burnije vremenske prilike. Postepeno će jačati južno strujanje, što znači vjetrovito i u početku toplije vrijeme, uz obilnu kišu. Potom slijedi pad temperature, koji bi mogao donijeti i snijeg, najvjerovatnije u noći sa 4. na 5. januar - rekla je Milica Đorđević, iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.
Iza nas je godina koju su obilježili vremenski ekstremi. 2025. donijela je ozbiljne klimatske izazove u Republici Srpskoj i regionu. Već u martu, obilne padavine izazvale su velike poplave, posebno na sjeveru Srpske.
Proljeće je bilo relativno mirno. Ali već od juna počinju problemi, prije svega za poljoprivrednike.
- Јun je bio najsušniji kod nas kako se vrši mjerenja uz visoku tempreaturu što donosi velike probleme na samom početku ljeta. Uticaj veliki na poljoprivredu pogotovo u regionima poput Semberije, Posavine gdje je bilo najmanje padavina - rekla je Đorđevićeva.
Ono što osjećamo lokalno, slika je i globalnih klimatskih promjena, koje ubrzano mijenjaju planetu. Tokom 2025. upozoreno je na naglo topljenje glečera, što ugrožava vodne resurse miliona ljudi.
- Pri zagrijavanju od jedan i po stepen, naše simulacije pokazuju da možemo sačuvati 100.000 glečera do kraja vijeka. To je otprilike 50 odsto svih glečera koje imamo danas. Ako bismo otišli u svijet sa zagrijavanjem od 4 stepena, ostaće nam samo 18.000 glečera - naveo je Lander van Triht, glečerolog.
Ekstremno toplo i suvo ljeto donijelo je i požare. Bilo ih je i kod nas. Požar u Hercegovini trajao je više od 15 dana.
- Situacija je bila izuzetno teška. Bez promjene vremena, požare je gotovo nemoguće kontrolisati -
Ako se ovakav trend vremenskih ekstrema nastavi, stručnjaci upozoravaju da će dalji rast koncentracije SO2 neminovno dovesti do rasta temperature vazduha.
- Imaćemo i češća pojava tzv. tropskih noći, kada temperature noću ne padaju ispod 20 stepeni. To će dodatno narušiti klimatski komfor, posebno u urbanim sredinama, a nepovoljno će se odraziti i na zdravlje stanovništva, naročito hronično bolesnog stanovništva - istakao je profesor Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta.
Godina za nama pokazala je da klimatske promjene više nisu upozorenje, već stvarnost. Čak i ako bi se emisije SO2 zaustavile sada, posljedice zagrijavanja osjećali bismo još godinama, navode stručnjaci. Pitanje više nije šta nas čeka, već koliko smo spremni da se prilagodimo.