Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH i dalje opterećuje domaće proizvođače (VIDEO)
Draško Dušanić iz Slatine kod Banjaluke, već 20 godina proizvodi mlijeko na svojoj farmi sa 20 muznih krava. Kaže da domaće mlijeko često ostaje neprodato jer kupci sve više biraju uvozne proizvode. To, kako ističe, predstavlja veliku grešku jer kupovinom domaćeg mlijeka podržavamo svoje seljake, radnike i održavamo selo.
- Naše mlijeko stoji u mljekarama, skladištima, narod ne kupuje domaće, nekako leti se za tim stranim, mislim da je to velika greška. Opet domaće je domaće, kad kupiš naše znači podržavaš svoga seljaka svog radnika, a bez svog sela nema ni jakog grada. To mora da država stoji iza seljaka ne dopustiti toliki uvoz jer baš omjer jedan na prema tri je veliki omjer - kaže mljekar iz Slatine, Draško Dušanić.
"Mljekara Livno", sa 140 godina tradicije i sopstvenom farmom, dnevno prerađuje oko 35 hiljada litara mlijeka. Oni upozoravaju da uvoz iz Evrope, zbog viškova nastalih ratom u Ukrajini i carina, stvara pritisak na domaće proizvođače. Kupci traže sniženje cijena, ali to nije uvek moguće na lokalnom tržištu.
- I onda mi imamo pritisak od naših kupaca zašto ne snizimo ciejnu mlijeka. U Njemačkoj su snizili cijenu mlijeka, u Nizozemskoj, Poljskoj, znači odmah je na nas veliki pritisak da i mi snizimo svoju cijenu bez razmišljanja ima li to smisla, mi proizvodimo livanjski sir od mlijeka koje je strogo sa defiriranog područja nije isto proizvoditi planinsko mlijeko i na nekim farmama iz Evrope - kaže izvršni direktor za komercijalne poslove "Mljekare Livno" Zdravko Markov.
Na tržištu zbog prekomjernog uvoza postoji višak mliječnih proizvoda, a iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača ističu, da skoro svaki treći mliječni proizvod u našim marketima dolazi iz uvoza.
- Imamo najavu da neki novi marketi koji dolaze, strani lanci da će dodatno uticati na tržište što će povećati učešće proizvoda iz njihovih zemalja, definitivno situacija će na tržištu biti teža - dodaje stručni saradnik u Udruženju poljoprivrednih proizvođača Miljan Erbez.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u prvih 11 mjeseci 2025. uvoz mliječnih proizvoda pao je za oko 27% po količini i 13 miliona KM po vrijednosti, najviše kod mlijeka i pavlake. Uvoz kravljeg sira ostaje nepromijenjen i čini više od polovine ukupne vrijednosti. Izvoz je blago smanjen, a mlijeko, pavlaka i fermentisani proizvodi, jogurti i dalje dominiraju. Količina izvoza mlijeka manja je za oko 6 miliona kilograma, a vrijednost za oko 9 miliona maraka.
Pored prekomjernog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, problem predstavlja i uvoz biljnih sireva koji se deklarišu kao mlijeko i mliječni proizvodi.
Iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača kažu, da su uputili inicijativu resornom ministarstvu za donošenje relevantnih propisa koji bi zaustavili obmanjivanje potrošača u Republici Srpskoj. Cilj je da se na tržištu jasno označe i zaštite pravi mliječni proizvodi, kao i da se podrže domaći proizvođači.