Mitropolit Hrizostom: Više nego evidentno da u FBiH postoji segregacija Srba
- Nije moje da o tome mnogo pričam, o tome bi trebalo više da kažu ljudi koji se bave politikom - rekao je mitropolit Hrizostom u intervjuu Srni.
Kao primjer ignorisanja i segregacije Srba, mitropolit Hrizostom navodi da se u FBiH uopšte ne primjenjuje popis iz 1991. godine pri zapošljavanju Srba u opštinama, dok se u Republici Srpskoj mora primjenjivati, jer međunarodna zajednica sve to prati.
- Međutim, u FbiH ne prate ništa - rekao je vladika.
POTREBNO USVOЈITI ZAKON O RESTITUCIЈI
Kada je riječ o vraćanju imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu, mitropolit Hrizostom je istakao da postoji segregacija, jer je nekim vjerskim zajednicima vraćeno više nego što je bilo njihovo u BiH, a da SPC nije vraćeno ništa.
- Bili smo zaprepašteni da je još 1990. i 1991. godine Skupština grada Sarajeva vratila imovinu, ali nije bilo nikoga da je preuzme. Stari mitropolit Vladislav je bio bolestan, administrator koji je tada bio ovdje nije htio da je primi jer je tražio i aneks uz zgradu koja je podignuta u Sarajevu i tako je ostalo sve do danas. Imamo kompletnu dokumentaciju o tome koju smo dostavili tadašnjem visokom predstavniku /Valentinu/ Incku - rekao je mitropolit Hrizostom.
Mitropolit dabrobosanski očekuju da se oduzeta imovina SPC i drugim vjerskim zajednicama počne vraćati, ali da nažalost nema zakona.
- Nažalost, mi trpimo zbog toga. Mi smo spremili čitav predmet, tražili da se interveniše i mislim da su neke institucije sad intervenisale po tom pitanju i očekujemo da se donese zakon - istakao je mitropolit Hrizostom.
GRADITI NOVE BOGOMOLjE, ALI I OBNAVLjATI PORUŠENE I DEVASTIRENE CRKVE
Mitropolit Hrizostom ukazao na važnost da se grade bogomolje, jer je Srbima kroz istoriju bilo zabranjivano da podižu hramove.
- Bila su teška vremena turskog ropstva kada su crkve rušene, uništavane, pretvarane u džamije, u druge bogomolje. Došli su ratovi - balkanski, Prvi i Drugi svjetski, komunizam, ateizam, sve je to bilo upereno protiv crkava Božijih", podsjetio je mitropolit.
Vladika Hrizostom je napomenuo da je jedno vrijeme samo u Sarajevu bilo više od 400 džamija, rimokatoličkih crkava i drugih bogomolja, a srpske crkve nije bilo nigdje, osim na Baščaršiji.
- Zamislite, cijela sarajevska regija nije imala nijedne druge crkve, osim na Baščaršiji, koja je mala, može da primi 60 do 70 ljudi. Zato nam je jako bitno da uopšte u BiH obnovimo stare crkve koje su devastirane, razrušene, oskrnavljene, da podignemo nove. Da srpski narod ima mjesto gdje da čuje riječ Božiju i da se kao i drugi evropski narodi imaju gdje sakupljati, a ne da čekamo da grad bude smješten u jednu crkvu - naveo je mitropolit.
Njegovo visokopreosveštenstvo ističe da hram nije samo zgrada, te da treba omogućiti mladima, srpskoj djeci da dolaze u crkve, da pjevaju, da se mole Bogu i da uče, jer je svaki ulazak u crkvu čas nauke, kulture, života.
- Јako je bitno da podignemo što više crkava u ovo vrijeme, upravo zbog mladih generacija koje dolaze. Treba nam puno hramova da gradimo, da imamo pravo da narodu kažemo da dođe da sluša riječ Božiju, ali još više da se moli, pričešćuje, ispovijeda, da se čovjek izgrađuje u hramu - dodao je mitropolit dabrobosanski.
Mitropolit Hrizostom ukazao je da se u Istočnom Novom Sarajevu gradi veliki saborni hram Hrista Spasitelja i da je u Tilavi podignut manastir, ali da je potrebno graditi crkve širom Eparhije.
VAŽNO DA SE DUHOVNO RAZMIŠLjA O PROSLAVI BOŽIĆA
Mitropolit Hrizostom je istakao da je sada u svijetu najvažnije postići mir među zaraćenim narodima, civilizacijama, kulturama, ali da je još bitnije da se stvori dobra volja među ljudima.
- Konkretno u BiH, u jednoj složenoj zemlji, dobra volja ljudi je i te kako bitna i potrebna, jer bez toga nema ni druženja, prijateljstva, ni slava, ni običaja. Zato je dobra volja bitna za svaku našu akciju i postupanje na ovim prostorima - poručuje mitropolit Hrizostom.
Vladika je naveo da je Hristovo rođenje veličanstven i čudesni praznik, a srpski narod i kroz istoriju se pripremao mnogostruko i na različite načine za proslavu Božića.
Prema njegovim riječima, sve zavisi od svijesti svakog Srbina, koliko razumije i poima praznik Hristovog rođenja - Božić.
- Nažalost, Srbi najviše obraćaju pažnju na običaje ili tradiciju, koja sama po sebi sprečava čovjeka da se posveti duhovno, da razmišlja duhovno o Božiću i o velikom prazniku Hristovog rođenja - rekao je mitropolit Hrizostom.
Prema riječima mitropolita, u centru svega je čovjek, a Bog dolazi da bi ga spasio i dao smisao postojanja svijeta.
- Svaki Srbin, svaki pravoslavac treba da razumije zašto mi to slavimo, koga slavimo i onda da se na adekvatan način i pripremamo za taj istorijski događaj - ukazao je mitropolit.
SRBI NA KOSOVU STRADAЈU I FIZIČKI I DUHOVNO, ALI SU NEPOKOLEBLjIVI
Govoreći o položaju Srba na Kosovu i Metohiji, mitropolit Hrizostom ističe da napadi na srpski narod traju stotinama godina.
- Uvijek je Kosovo i Metohija, čak i za vrijeme Kraljevine Јugoslavije bilo poprište velikih nesreća, nevolja, bijeda, pa sve do dana današnjega. Žalimo zbog postojanja tolike mržnje, animoziteta prema srpskom narodu na Kosovu i Metohiji koje se pokazuje vijekovima - istakao je mitropolit.
Vladika smatra da je srpski narod na Kosovo i Metohiji najviše oštećen zakonom tadašnje Federativne Republike Јugoslavije koji je zabranio povratak Srba prognanih u toku Drugog svjetskog rata.
- Onda su stvorene mogućnosti da se otima sva srpska imovina, najviše na Metohiji, pa na Kosovu i tako je trajalo sve do komunizma, i danas se nastavlja kada je nezakonito proglašena samostalost Kosova i Metohije, otetog od Srbije - ukazuje mitropolit.
Mitropolit Hrizostom ističe da je srpski narod na Kosovu i Metohiji uvijek imao nadu, a srpska crkva je tu najdosljednija jer čuva svetinje koje svjedoče o postojanju srpskog naroda kroz vijekove.
- Ima onih koji pokušavaju da izbrišu elemente državnosti srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i Srbije kao države. Hvala Bogu srpska crkva i srpski narod su u tome istrajni. Možemo da budemo ponosni na taj mučenički srpski narod koji zaista vijekovima istrajava - naveo je mitropolit Hrizostom.
Mitropolit Hrizostom kaže da posebno odušavljavaju monahinje i monasi koji istrajno čuvaju srpske svetinje na Kosovu i Metohiji.
- Kad odemo na Kosovo i Metohiju mi samo malim dijelom svog bića osjetimo njihove muke i patnje, ali koliko oni stradaju svakodnevno, ne samo fizički nego i duhovno i emotivno, to je zastrašujuće, ali su nepokolebljivi - istakao je mitropolit Hrizostom.
U ЈORDANU ĆE BITI GRAĐENA SRPSKA PRAVOSLAVNA BOGOMOLjA
Mitropolit Hrizostom u delegaciji sa Njegovom svetošću patrijarhom srpskim Porfirijem je nedavno posjetio Јordan i učestvovao na Akabskoj konferenciji koja ima za cilj mir i pomirenje među ljudi na Balkanu, ali i na Bliskom istoku.
Mitropolit Hrizostom napomenuo je da se na skupu razgovaralo o doprinosu crkava i vjerskih zajednica pomirenju među narodima.
- To je proces koji dugo traje, ništa nije lako popraviti kad se na takav način poruši ili uništi kao što je bio rat na prostoru bivše Јugoslavije, Balkana uopšte, na Bliskom istoku. Mi smo imali sreću da smo bili ove godine tamo i zadovoljstvo da upoznamo njegovo veličanstvo kralja Јordana Abdulaha Drugog i njegove saradnike - naveo je mitropolit.
Njegovo visokopreosveštenstvo kaže da je ovom prilikom jordanski kralj poklonio SPC parcelu u blizini mjesta gdje je, po predanju, Sveti Јovan krstio Isusa Hrista.
Mitropolit Hrizostom je dodao i da su upoznati sa radovima na arheološkom istraživanju Vitanije i mjesta krštenja Isusa Hrista.
- Naš odlazak tamo je bio plodotvoran, tako da ćemo uskoro, ako Bog da, poslije kralja Milutina, da gradimo prvi put našu srpsku pravoslavnu bogomolju na prostoru Јordana - kaže mitropolit Hrizostom.
Mitropolit Hrizostom je svim pravoslavnim vjernicima čestitao predstojeći Božić uz želju da praznik provedu u zdravlju i veselju sa svojim bližnjima.