Carigrad i crnogorska autokefalija: Šta je patrijarh Vartolomej obećao mitropolitu Amfilohiju?
- Vaseljenska patrijaršija, zajedno sa svim drugim pravoslavnim crkvama, kao jedinu kanonsku pravoslavnu jurisdikciju u Crnoj Gori priznaje onu pod nadležnošću visokopreosvećenog mitropolita crnogorskog Amfilohija, jerarha najsvetije crkve srpske. Crkva crnogorska nikad nije bila autokefalna, a sadašnja takozvana pravoslavna crkva crnogorska pod Mirašem Dedeićem ne pripada pravoslavnoj crkvi - tako je 2019. godine tadašnjem predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću pisao carigradski patrijarh Vartolomej. Bilo je to u jeku donošenja krajnje problematičnog Zakona o slobodi vjeroispovesti, čije je usvajanje pokrenulo velike narodne litije, nakon kojih su sporne odredbe zakona uklonjene, a okončana je i dugogodišnja Đukanovićeva vlast.
U ovom pismu, patrijarh Vartolomej, piše Đukanoviću da "gospodin Dedeić nije episkop pravoslavne crkve, nego osoba raščinjena od Vaseljenske patrijaršije. Јedini tamošnji kanonski jerarh je naš brat mitropolit Amfilohije, svepravoslavno priznate patrijaršije srpske". Podsjeća carigradski patrijarh Đukanovića da mu je o ovome već pisao 2000. godine, i da je i u tom pismu naveo isto: da je u Crnoj Gori "kanonski pravoslavni episkop od svih Pravoslavnih Crkava jedini priznat Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije", a da je Dedeića raščinila upravo Vaseljenska patrijaršija. Tada ga je upozorio da se nada da će "razumijeti opasnost po duhovni život naroda Crne Gore, koja je prouzrokovana pokretom pomenutog g. Miraša Dedeića, te da ćete se Vi distancirati od njega, radi dobra i jedinstva Vašeg naroda".
Danas Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR) otkriva da ima saznanja da se patrijarh Vartolomej sprema da da autokefalnost "Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi", kako bi zadao udarac "naročito tvrdoglavoj" Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Da nije bilo Ukrajine, upozorenje ruske službe možda bi nekima zvučalo neutemeljeno imajući u vidu upravo ova pisma vaseljenskog patrijarha, koja su neformalno obećanje mitropolitu Amfilohiju, koji je tada vodio borbu sa raskolnicima, na vlasti i van nje, da on jeste i biće jedini kanonski priznati episkop u Crnoj Gori kao mitropolit najsvetije crkve srpske.
Slučaj Ukrajine
Svojevremeno je 2016. godine patrijarh Vartolomej kao jedinog kanonskog episkopa u Ukrajini priznavao mitropolita Onufrija, poglavara Ukrajinske pravoslavne crkve, što Onufrije, po stavu velikog dijela pravoslavnih crkava, uključujući i srpsku, do danas i jeste. Tri godine nakon te izjave, patrijarh Vartolomej je dao autokefalnost "Pravoslavnoj crkvi Ukrajine" (PCU), sastavljenoj od nekoliko struja raskolnika.
Kada ga je novinar "Politike" u intervjuu 2019. godine podsjetio da je rekao da se neće miješati u Ukrajini jer je to unutrašnje pitanje Ruske pravoslavne crkve, patrijarh Vartolomej rekao je da su se "činjenice promijenile". I da "Moskva za trideset godina nije uspjela ništa da učini, osim da uveća jaz unutar ukrajinskog naroda". Uz to, kako je objasnio, obratili su mu se ukrajinske vlasti s molbom da ukrajinska crkva dobije nezavisnost, kao i raščinjeni raskolnički mitropoliti Filaret i Makarije, s molbom da ponovo razmotri njihov slučaj. Pa je, eto, morao da reaguje.
Da ne ulazimo sada u detalje koliko se od stvaranja PCU povećao jaz unutar ukrajinskog naroda, koji je svjedočio, mnogo prije početka ruske Specijalne vojne operacije, kako se crkve kanonske UPC nasilno prevode u Vartolomejevu PCU, progone i tuku sveštenici i vjernici. Recept za autokefalnost je tu. Obraćanje vlasti željnih da imaju državnu crkvu i "pokajanje" raskolnika, bilo bi dovoljno za reakciju Carigrada. Razumije se, uz opštu opasku da "ništa nije učinjeno".
Državna intervencija
U slučaju tzv. Crnogorske pravoslavne crkve, država je već obavila lavovski deo svog posla.
Đukanović je kao predsjednik, bez obzira na Vartolomejeva pisma, više puta ponovio da će tražiti od Carigrada autokefaliju za crnogorsku crkvu, a nesumnjivo je to natuknuo i prilikom posjete vaseljenskom patrijarhu u julu 2022. "Јedini kanonski episkop u Crnoj Gori", kako je u oba pisma Podgorici Vartolomej oslovljavao mitropolita Amfilohija, upokojio se 2020. godine. Ostale kanonske episkope SPC u Crnoj Gori, budimljansko-nikšićkog, mileševskog i zahumsko-hercegovačkog, čije eparhije se protežu i na ovu državu, patrijarh Vartolomej nije pominjao Đukanoviću ni 2000, pa teško da ih se sjetio na sastanku 2022. godine.
Ideja o tzv. CPC možda je iskrsla kao tema i prilikom najnovijeg susreta crnogorskog predsjednika i carigradskog patrijarha - iz saopštenja o susretu Јakova Milatovića sa patrijarhom Vartolomejem to svakako ne saznajemo.
Takođe, iako je u avgustu 2022. potpisala Temeljni ugovor sa SPC, poslije višegodišnjeg zatezanja oko ovog sporazuma, država je prethodno registrovala i "Crnogorsku pravoslavnu crkvu". Kako je objavljeno na sajtu Vlade Crne Gore 2022, u Registru crkava i vjerskih zajednica pod ovim imenom i sa Mirašem Dedeićem kao zastupnikom ona je upisana u evidenciju 2020, a uz nju tu je i "Eparhija Podgoričko-Dukljanska Pravoslavne Crkve Crne Gore", koju zastupa Lav Lajović.
Carigrad i SPC
Tu je i, izgleda "voljni", carigradski patrijarh koji u poslednje vrijeme Srpsku pravoslavnu crkvu sve češće naziva "Crkva Srbije", želeći valjda da joj skrene pažnju koje joj je granice majčinski namijenio.
Iako je u pomenutom intervjuu za "Politiku", direktno pominjući i crnogorsku crkvu, istakao da je Vaseljenska patrijaršija dala autokefaliju SPC u njenim sadašnjim granicama i da tu neće biti nikakve promjene, čak je i tada nagovjestio šta misli o nezavisnosti srpske crkve. Naime, rekao je te 2019. da bi rado došao u Srbiju da proslavi sa nama 800 godina "hirotonije Svetog Save".
Te godine, SPC je slavila osam vijekova autokefalnosti, ne (samo) rukopoloženje Svetog Save za prvog arhiepiskopa srpskog, koji je, da podsjetimo na opštepoznato, otac i utemeljivač srpske crkve. Dakle, za Carigrad autokefalnost SPC, za početak, ne traje osam vijekova. Patrijarh Vartolomej, autokefalnosti srpskoj crkvi "priznaje" od 1879. godine, kako je i rekao u ovom intervjuu.
Šarolika skupina
Konačno, kome će Carigrad dati nezavisnost? Nosioci "crnogorske autokefalnosti" Miraš Dedeić, Boris Bojović i nešto manje istaknuti Lav Lajović, međusobno su žestoko posvađani: od uvreda, anatema i kletvi do tuča i sudskih sporova. Šarolika skupina koju čine raščinjeni ili nikad kanonski rukopoloženi "arhijereji", koji se međusobno časte uvredama da su saradnici službe ili jedva svršeni srednjoškolci, ne bi trebalo da nas zavara.
Kome će Vartolomej dati crnogorsku autokefalnost: Lažni episkopi, paracrkve i penzionisani raspopi
Ništa manje živopisna situacija nije bila ni u Kijevu kada je sastavljana "Pravoslavna crkva Ukrajine". Patrijarh Vartolomej udružio je struju "ukrajinskog patrijarha" Filareta Denisenka, "mitropolita" Makarija koji je vodio svoju "autokefalnu" grupu i nekoliko drugih manjih raskolničkih skupina kojima je na čelo postavio Epifanija Dumenka - čoveka koji nikada nije ni rukopoložen u bilo kojoj kanonski priznatoj pravoslavnoj crkvi. Tzv. PCU je trajala svega nekoliko mjeseci: u svađi oko rukovođenja i upravljanja, Denisenko se ubrzo odvojio i tako napravio raskol među raskolnicima.
Razloga za brigu oko kanonske teritorije "tvrdoglave" srpske crkve i mogućnosti nekanonskih intervencija, svakako ima. Treba se, međutim, nadati da je upravo ukrajinski slučaj, koji je doveo ne samo do crkvenih razdora u samoj zemlji, već i u pravoslavnom svijetu, dovoljna opomena svim potencijalnim akterima da tako nešto ne pokušavaju ponovo.