Upozorenja logopeda na negativne posljedice digitalnih tehnologija na razvoj djece
Ona je napomenula da upotreba ekrana može negativno da utiče na govorno-jezički, psihomotorni, kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj, zbog čega je važno reagovati na vrijeme i potražiti savjet stručnjaka.
Golijaninova je rekla da je danas gotovo nemoguće u potpunosti izolovati dijete od digitalnog svijeta, koji je prisutan u svim segmentima savremenog života, ali je moguće kontrolisati od kojeg uzrasta će digitalni sadržaji biti dostupni djetetu, kao i mjeru i način njihove upotrebe.
Ona je pojasnila da se za djecu uzrasta od tri do pet godina preporučuje ograničena upotreba digitalnih sadržaja, isključivo u prisustvu odrasle osobe.
- Roditelji ili staratelji trebali bi da pomognu djetetu da verbalizuje ono što gleda, postavljajući pitanja i podstičući razgovor. Posebno se savjetuje izbjegavanje sadržaja koji se brzo smjenjuju, kao i onih koji sadrže nasilne ili neprimjerene scene - ukazala je Golijaninova.
Prema njenim riječima, brojna istraživanja ukazuju na povezanost dugotrajne upotrebe digitalnih uređaja sa pojavom gojaznosti, poremećajima pažnje i koncentracije, kašnjenjima u psihomotornom i govorno-jezičkom razvoju, kao i otežanog ili izostalog razvoja maternjeg jezika.
- Zabilježeni su slučajevi u kojima djeca ranog uzrasta koriste strane jezike, mehanički ponavljaju sadržaje iz reklama ili video-klipova koje svakodnevno gledaju, bez razumijevanja njihovog značenja. Takođe, uočava se smanjenje samopouzdanja kod djece, gubitak interesa za kretanje, istraživanje i igru, kao i slabljenje interesovanja za realne, životne sadržaje - navela je Golijaninova.
Ona je napomenula da se digitalni detoks nameće kao jedno od najlogičnijih i najefikasnijih rješenja, kao i da određena istraživanja pokazuju da, nakon potpune obustave korištenja ekrana, kod neke djece dolazi do značajnog poboljšanja socijalnih interakcija već nekoliko mjeseci nakon započinjanja digitalnog detoksa.
Golijaninova je rekla da je relativno česta praksa da se digitalni uređaji koriste tokom obroka, uspavljivanja, vožnje automobilom ili čak tokom zajedničke igre roditelja i djeteta, što se ne preporučuje, jer se na taj način ometa razvoj komunikacije, emocionalne povezanosti i pažnje.
Ona je istakla da je posebnu pažnju potrebno posvetiti i pasivnoj izloženosti multimedijalnim sadržajima, kao što je stalno uključen televizor u prostoru u kojem dijete boravi.
Golijaninova je rekla da se roditeljima preporučuje da razgovaraju sa djecom o danu provedenom u vrtiću ili školi, podstiču izražavanje emocija kroz razgovor i igru, kao i da upražnjavaju šetnje i boravak na otvorenom.
- Čitajte zajedno, pjevajte i smišljajte kreativne igre. Oživite igre svog djetinjstva, pozivajte prijatelje na druženja i zajedničke aktivnosti, vodite djecu u pozorište i na kulturne događaje prilagođene njihovom uzrastu... Dozvolite djeci da učestvuju u svakodnevnim životnim aktivnostima - poručila je Golijaninova.