Linta: FBiH otima srpsku imovinu da cementira etničko čišćenje
Linta je ukazao na to da je jedan od mnogobrojnih primjera skandalozna odluka opštinskog suda u Mostaru da se u zemljišnoj knjizi upiše da je "država vlasnik parcele na kojoj se nalazi pravoslavno groblje u naselju Vrapčići".
On je podsjetio da u opštinskom katastru stoji da je kao posjednik groblja upisana Srpska pravoslavna crkvena opština.
"Osim toga, sud u Mostaru je donio još jednu skandaloznu odluku da se država upiše kao vlasnik još jedne parcele na kojoj se nalazi drugo pravoslavno groblje, kao i kapela Srpske pravoslavne crkve /SPC/", naveo je Linta u saopštenju.
On je dodao da od 2014. godine u FBiH traje usklađivanje zemljišnih knjiga koje su u nadležnosti sudske vlasti i katastra koji kontroliše opštinska ili gradska uprava.
"To konkretno znači da se postojeće zemljišne knjige ažuriraju ili se uspostavljaju nove zemljišne knjige tamo gdje ih uopšte nema kako bi predstavljale stvarno stanje na terenu, odnosno kako stoji u katastru", naveo je Linta.
On je napomenuo da zemljišne knjige nisu postojale na 60 do 70 odsto područja FBiH i da se sada uspostavljaju nove, dodajući da su mnoge zemljišne knjige uništene ili nestale tokom rata.
"Srbi u FBiH su masovno upisani u katastar kao posjednici prema popisu koji potiče iz 1951. godine, na osnovu kasnijih avio-snimaka ili javnih izlaganja koje su sprovodile neke opštine", ukazao je Linta.
On smatra da se pri uspostavljanju novih zemljišnih knjiga mora uzeti u obzir stvarno stanje kakvo je u katastru, kao i u situaciji kod postojećih zemljišnih knjiga u kojima su zastarjeli podaci.
"U njima se zemljište vodi ili kao neki oblik društvene imovine ili imovina zemljišnih zajednica i opština ili se kao vlasnici navode preminuli članovi porodica", naveo je Linta.
On je objasnio da se u takvim situacijama, ako se na javni poziv ne jave stranke koje su posjednici u katastru i koji su u suštini pravi vlasnici, otvara mogućnost da se na zemlju ili druge nekretnine uknjiži država.
"Osim toga, imamo masovne pojave otimanja zemlje na osnovu lošeg Zakona o stvarnim pravima FBiH i u njemu diskriminatorskog takozvanog instituta državine /posjeda/ u članu 58. Njime je propisano da ukoliko zemljište umjesto stvarnog vlasnika bude neprekidno koristilo drugo lice 10 ili 20 godina, ono stiče pravo na tu nekretninu", ukazao je Linta.
On je naglasio da to znači da zemlja u vlasništvu Srba, ukoliko se ne pojave posjednici, odnosno stvarni vlasnici na osnovu poziva u Službenom glasniku ili listu "Dnevni avaz", prelazi na državu ili na uzurpatora, što je jedan od načina otimanja srpske zemlje.
"Vlada Srbije treba da pokrene aktivnu političku i pravnu borbu za poštovanje važnog međudržavnog sporazuma, to jest Ugovora o pitanjima sukcesije, koji je potpisan u Beču 2001. godine, a stupio je na snagu 2004. godine nakon ratifikacije, odnosno potvrde u parlamentima država nasljednica bivše Јugoslavije", smatra Linta.
On je istakao da u Aneksu G Sporazuma pod nazivom "Privatna svojina i stečena prava" precizno stoji da svim građanima i pravnim licima mora biti priznata, zaštićena i vraćena imovina koju su imali na dan 31. decembra 1990. godine u jednoj od država nasljednica bivše SFRЈ.
"Takođe, u Aneksu G piše i da će bilo kakvo oduzimanje imovine pod pritiscima i prijetnjama učinjeno nakon posljednjeg dana 1990. godine biti ništavno. Po međunarodnom pravu i ustavima država nasljednica Bečki sporazum o sukcesiji ima jaču pravnu snagu od domaćih zakona", naveo je Linta.