Propao još jedan pokušaj grupe sarajevskih poslanika da "proguraju" zakon o "državnoj imovini" (VIDEO)
Na dnevnom redu današnje sjednice Predstavničkog doma bila je Reformska agenda, kao ključni uslov za pristup sredstvima Evropske unije.
Sjednici nije prisustvovala predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto zbog čega su poslanici izjašnjavanje o ovom aktu prolongirali za narednu sjednicu zakazanu za 12. februar.
Agendu je prethodno usaglasio Savjet ministara, usvojile Vlade Republike Srpske i Federacije BiH, a zeleno svjetlo dobila je i iz Brisela.
Јoš od prije godinu, kada su sa evropskog puta "skrenuli" na sarajevsku kaldrmu, sarajevska „trojka“ a povremeno i srpska opoziciona, ponavljali su floskule kako srpski predstavnici a kada im to zatreba i hrvatski u vlasti zajedničkih institucija blokiraju famozni evropski put BiH. I tom hajkom mjesecima su hranili vlastiti ego i "intelekt" svojih slušalaca. Prvi u pokušaju da pod plaštom evropskog puta i briselskih uslova očerupaju što više nadležnosti Republike Srpske, a drugi da se dokopaju fotelja u Sarajevu koje su im sve dalje.
Licemjerno zaboravljajući pri tome, egzaktne podatke o učinku. Od 11 tzv. evropskih zakona koji su ugledali svjetlo dana u ovom mandatu vlasti, baš ni jedan isprazni "kritičari" nisu kreirali. Svi su izašli iz pera onih koje su isprazno kritikovali.
- Smatramo da je kvalitetna, da ima zaista obrise reformske agende koja obećava perspektivan razvojni put BiH, a koji poštuje apsolutno konstituttivnost tri naroda u dva entiteta. Mi smo se uvijek zalagali za dijalog i dogovor iz tog dijaloga i dogovora proizašli su mnogi evropski zakoni čiji su kreatori bili ministri iz reda SNSD-a - rekla je šef Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić u PD PS BiH.
Duh dijaloga, dogovora i konsenzusa koji je doveo do usvajanja reformske agende trebalo bi da rezultira izglasavanjem još dva zakona iz sfere pravosuđa – o VSTS-u i o Sudu BiH te imenovanjem glavnog pregovarača i njegovog tima kao preduslova za službeno otvaranje pregovora sa Briselom. A pokušavale su dvije „trojke“ po principu vlastitig htijenja, a ne ustavnog i zakonskog uređenja, umjesto u Savjetu ministara, da u Predstavničkom domu imenuje podobnog srpskog glavnog pregovarača. Nije im se želja ispunila, a i Brisel je njihov pokušaj potpuno ignorisao. Sada se sarajevska "trojka" ponovo okreće ustavnom izboru glavnog pregovarača i njegovog tima.
- Mislim da će vrlo brzo doći do dogovora unutar Savjeta ministara. Dakle, to treba odrediti formacijski nekog ko će samo koordinisati sve aktivnosti u vezi sa reformskom agendom odnosno Planom rasta - naveo je poslanik NiP-a u PD PS BiH.
Јoš od septembra prošle godine kada je Savjet ministara usaglasio reformsku agendu, bila je predmetom kritika. Sedmicama i mjesecima pljuštale su opozocione osude, prigovori, različite interpretacije. I sve to na neviđeno, dok akt još nije bio dostupan poslanicima. Danas međutim, kritički baš i nisu bili pretjerano nastrojeni.
- Јa sam je analizirao od početka do kraja. Pokazatelji su takvi da se iz njih može doći do zaključka da je praktično ta agenda pisana radi Brisela, a ne radi BiH - izjavio je poslanik SDA u PD PS BiH Safet Kešo.
- Јedan značajan dokument i nadam se da ćemo konačno doći u fazu da počnemo povlačiti sredstva. 970 miliona nije mali novac koji može koristiti i na kraju krajeva da ta evropska perspektiva bude nešto bliža - rekao je poslanik PDP-a u PD PS BiH Branislav Borenovića.
Za obećane evre BiH mora provesti više od stotinu reformi – selektovanih u oblasti od zelene i digitalne tranzicije, preko razvoja privatnog sektora i ljudskog potencijala pa do vladavine prava. Ili od stvaranja nezavisnog pravosuđa na svim nivoima, i primjera radi modernizacije aerodromske infrastrukture, ekonomskih i obrazovnih reformi, pa do gašenja termoelektrana koje trenutno proizvode više od dvije trećine električne energije u BiH. Ogroman posao, koji i u manje složenim zemljama sa mnogo više konsenzualne prohodnosti, zahtjeva godine pa i decenije rada. Ali ne eksperimentisanja i populizma, kakav je danas viđen tokom hitnog usvajanja izmjena Zakona kojim se u sistem indirektnog oporezivanja uvode igre na sreću.
- Provođenje tog zakona treba da bude regulisan kroz pravilnik koji treba da donese Uprava za indirektno oporezivanje, a u zakonu ste stavili da stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u Službenom glasniku BiH. A nemate pravilnik koji bi regulisao to pitanje - rekao je poslanik SNSD-a PD PS BiH Milorad Kojić.
Uz još mnoštvo nedoumica i nedefinisanih rješenja, izmijenjeni zakonski akt koji su predložili psolanici Naše stranke, usvojen je po hitnoj proceduri. Iako je namjera predlagača bila oporezivanje kockarnica i kladionica, teret će po svemu sudeći biti prebačen na igrače. I to pod uslovom da takvom rješenju zeleno svjetlo da gornji dom bh. Parlamenta i Uprava za indirektno oporezivanje.