Knežević: Sadašnja vlada Hrvatima daje i što ne traže, Srbima ni ono što im pripada
- Međutim, ukoliko budemo morali prije toga da pitamo pojedine ambasadore, bojim se da će umesto srpskog, njemački postati službeni jezik. Spajićeva vlada bi u slučaju našeg izlaska i dalje imala stabilnu većinu. U tome je sva čarolija ove političke borbe. Zato nas niko ne može nazvati ucenjivačima, jer će većina nastaviti da funkcioniše i bez nas - rekao je Knežević u intervjuu za "Večernje novosti".
Prema njegovim riječima, za razliku od onih koji tvrde da je važno da Srbi budu na mjestima odlučivanja, a da se suštinski ne pitaju ništa, on se zalaže za pristup da Srbi stvarno odlučuju o svojoj budućnosti.
- Ako je nekom vrhunac srpstva što je svoju ženu ili ljubavnicu izgurao na određene funkcije u sistemu, onda se ne radi o strateškim razlikama, već o tome da neko poziciju svoje žene ili ljubavnice poistovećuje sa opštim interesom srpskog naroda. I tako srpstvo traje dok traje funkcija. Kad prestane funkcija, prvo se gasi ljubav, a onda i srpstvo - naglasio je on.
Na pitanje do kada će spoljna politika Crne Gore biti naslonjena na onu koju je vodio režim DPS, Knežević je rekao da će to biti slučaj sve dok god predstavnici srpskog naroda u nekoj budućoj vladi ne budu imali većinu ili zapaženu ulogu.
Knežević je podsjetio da je koalicija Za budućnost Crne Gore osvojila 15 odsto podrške na izborima 2023. i da je to stvarnost koja mora da se prihvati i koju mogu da isprave na sledećim izborima.
On je naveo da je koncept srpstva zasnovan na nacionalnosti gori od koncepta antisrpstva.
- Nemam monopol na srpske glasove u Crnoj Gori, ali se nikad neću pomiriti sa činjenicom da je jednom Srbinu iz Crne Gore bliža partija kojoj je prioritet nastavak spoljne politike iz najgorih vremena Mila Đukanovića i Ranka Krivokapića. Zato, ako ne mogu ništa da promjenim, onda biram da ne budem (ne)voljni saučesnik u izvođenju rata za najobičnija prava mog naroda - naglasio je Knežević.
On je naveo da je Crna Gora odlučila da Hrvatskoj da sve što joj bude tražila.
- Možda to nije loša strategija jer je zasnovana na tome da zvaničnoj Hrvatskoj dosadi da nas i dalje ponižava. Čak mislim da smo imali i sreće, mogli su da nam traže da priznamo Zagreb za prestonicu Crne Gore. Ne mogu oni toliko da traže koliko mi možemo da damo. Dobiće što su tražili, a daćemo im i što nisu - rekao je Knežević.
Kada je riječ o udarima na SPC u Hrvatskoj i tzv. Kosovu, Knežević ističe da je to samo kontinuitet viševekovne hajke "ne bi li nam se zatrli duhovni tragovi".
- I u najtežim vremenima okupacija SPC je bila iskra vjere i otpora oko koje se okupljao naš narod. Ali sam čvrsto uvjeren da će i naša crkva i naš narod izdržati iskušenja koja živimo. U 17. vijeku selili smo se sa moštima naših svetaca sledeći naše patrijarhe i, što bi rekao Crnjanski, "sanjajući beskrajni plavi krug i u njemu zvezdu". Neće ni ovo njihovo dovijeka, ispratili smo mnoge, a bilo je teže, nekima se više ni imena ne zna, kao što sam uvjeren da današnje okupatore i tlačitelje čeka zaborav - naveo je Knežević.
Govoreći o tvrdnjama vlasti da od izgradnje kolektora u Zeti zavisi zatvaranje poglavlja 27, navodi da nadležni, umjesto da pokažu relevantan dokument, odgovaraju optužbama "je li te to Vučić naučio da tražiš".
- I tako, dok mi tražimo pravdu na ulici, oni traže Vučića u Botunu, mi možda pravdu i nađemo, a oni će Vučića početi da sanjaju, ako već nisu - istakao je Knežević.