Kojić: Zloglasni logor "Silos" - primjer da je u BiH sila iznad zakona
Kojić je istakao da Srbi nisu ni naivni, ni glupi, pa da ne znaju da je BiH pravosuđe činilo sve kako bi zaštitilo odgovorne za zatvaranje svojih dotadašnjih komšija.
- Sud BiH zna da, ukoliko bi srpski logoraši dočekali pravdu, pada narativ o Sarajevu kao "okupiranom gradu" jer je samo u tom gradu tokom posednjeg rata bilo 126 logora za Srbe - naglasio je Kojić.
On je napomenuo da je samo iz Sarajeva protjerano 157.000 Srba, ali to nije dovoljno da privoli da rade po pravdi kadije koje sada rade u zgradi nekadašnje kasrane "Viktor Bubanj" u kojoj je tokom rata takođe bio logor za Srbe.
Kojić je podsjetio da se danas navršava 30 godina od zatvaranja zloglasnog logora "Silos" u čijim je zidinama tamnovalo više od 600 Srba.
- Ti ljudi su svakodnevno bili izloženi psihičkom i fizičkom maltretiranju. Meni bliske osobe su u "Silosu" bili 1.335 dana i ono što su preživjeli može da stane u horor film. Tjerani su na fizički rad na prvim borbenim linijama, izgladnjivani do nesvjesti, nažalost, neki i do smrti - istakao je Kojić.
Ali, ukazao je Kojić, u ovakvoj nakaradnoj i neodrživoj BiH veću robiju dobijete ako čestitate rođendan generalu Ratku Mladiću i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, kao što je učinio Vojin Pavlović ili ako na javnom skupu podignete fotografiju prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića, kao u slučaju Miodraga Malića.
Savez logoraša Republike Srpske obilježiće danas u Tarčinu, u sarajevskoj opštini Hadžići, 30 godina od raspuštanja zloglasnog logora "Silos" u kojem je više od 600 srpskih civila prošlo najstrašniju torturu, fizičko i psihičko zlostavljanje, prebijanje i mučenje glađu, od kojih 24 nije preživjelo.
"Silos", kao koncentracioni logor za Srbe, kojim je upravljala takozvana Armija BiH, otvoren je 11. maja 1992. u objektu u kojem se prije rata čuvala pšenica, a zatvoren je 27. januara 1996. godine.
U tom logoru, jednom od ukupno 126 na području ratnog Sarajeva, uglavnom su bili zatočeni civili sa područja Tarčina, Pazarića i drugih okolnih mjesta.
Najmlađi među zarobljenim civilima bio je četrnaestogodišnji Leo Kapetanović, a najstariji Vaso Šarenac koji je imao više od 85 godina i umro je u "Silosu" na temperaturi koja je uvijek bila niža za 10 stepeni u odnosu na spoljnu.
Sud BiH je u julu 2021. godine izrekao drugostepenu presudu kojom je šestoricu bivših pripadnika takozvane Armije BiH za stravične zločine u "Silosu" osudio na ukupno 42 godine zatvora.