Eko toplane Banjaluka: Rast cijene grijanja znatno ispod rasta plata, penzija i ukupnih troškova života
- Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, prosječna neto plata u Republici Srpskoj porasla je sa 825 KM u 2018. godini na 1.580 KM u 2026. godini. U istom periodu, cijena toplotne energije za krajnje korisnike povećana je sa 1,65 KM na 1,96 KM po kvadratnom metru. Posmatrano kroz ovaj odnos, za prosječnu platu u 2018. godini moglo se platiti oko 500 kvadratnih metara grijanja, dok se danas za prosječnu platu može platiti oko 806 kvadratnih metara grijanja. Ovaj podatak pokazuje da je rast cijene grijanja bio znatno sporiji od rasta prosječnih ličnih primanja - navodi se u saopštenju Eko toplana Banjaluka.
Sličan trend zabilježen je i kod penzija. Prema podacima Fonda PIO Republike Srpske, prosječna penzija za puni radni staž porasla je sa 512 KM u 2018. godini na oko 1.040 KM u 2026. godini. Za prosječnu penziju u 2018. godini moglo se platiti oko 310 kvadratnih metara grijanja, dok se danas može platiti oko 530 kvadratnih metara grijanja, što takođe ukazuje na to da cijena toplotne energije nije rasla brže od primanja penzionera.
- U istom periodu zabilježen je snažan rast troškova stanovanja. Prosječna cijena stana po kvadratnom metru u Banjaluci porasla je sa oko 1.900 KM u 2018. godini na približno 3.900 KM u 2026. godini. Posmatrano u odnosu na cijenu grijanja, za prosječnu cijenu jednog kvadratnog metra stana u 2018. godini moglo se platiti oko 1.151 kvadratni metar grijanja, dok se danas za prosječnu cijenu kvadrata stana može platiti oko 1.990 kvadratnih metara grijanja. Ovaj odnos dodatno potvrđuje da cijena toplotne energije nije pratila rast cijena nekretnina, već je rasla znatno sporije.
Nasuprot tome, ulazni troškovi sistema daljinskog grijanja rasli su višestruko brže od cijene krajnje usluge. Troškovi tehničkog održavanja distributivne mreže povećani su za 247 odsto, troškovi električne energije za 181 odsto, troškovi plata za 88 odsto, cijena mazuta za 56 odsto, dok je cijena drvne biomase porasla za 36 odsto. Ovakav nesrazmjer između rasta troškova i rasta cijene toplotne energije doveo je do dugotrajnog finansijskog pritiska na sistem daljinskog grijanja.
Eko toplane Banjaluka ukazuju da se o ovim podacima mora govoriti otvoreno, jer se održivost sistema daljinskog grijanja ne može graditi na privremenim rješenjima, odlaganjima i zanemarivanju ekonomskih činjenica. Sistem koji godinama funkcioniše uz rast troškova koji višestruko nadmašuje rast cijene usluge neminovno dolazi do tačke u kojoj su potrebne ozbiljne i odgovorne odluke. Cilj nije prebacivanje tereta na građane, već očuvanje sistema koji mora biti stabilan, pouzdan i dugoročno održiv - piše u saopštenju Eko toplana Banjaluka.