Linta: Pokrenuti borbu za međunarodno priznanje genocida nad Srbima u NDH

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, 27. januara, Linta je naveo da Srbija treba da donese rezoluciju o genocidu nad Srbima, Јevrejima i Romima u NDH i osnuje memorijalni centar u znak sjećanja na žrtve.
Linta napominje da to u praksi pretpostavlja da države potpisnice Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida i međunarodne organizacije u parlamentima donesu rezolucije kojima se masovno i sistematsko uništenje Srba od ustaškog režima priznaje kao genocid.
On je ocijenio da danas u okruženju, Evropi i svijetu postoje smišljena nastojanja da se umanjuju, relativizuju i negiraju zločini genocida nacista i njihovih saveznika, te posebno ukazao da se u Hrvatskoj odvija dobro osmišljena kampanja revizije istorije.
Linta ocjenjuje da je situacija u Hrvatskoj vezano za fašizaciju hrvatskog društva sada drastično gora nego prije sedam godina.
Dok je trajalo uništavanje jevrejskog naroda u Evropi, srpski narod je, napominje Linta, doživio genocid u NDH, odnosno na području današnje Hrvatske, BiH i Srema sve do Zemuna, što Hrvatska ne priznaje, ali je davno priznala da je NDH izvršila genocid nad Јevrejima i Romima.
- Naša je obaveza da njegujemo uspomenu na nevine žrtve Holokausta i genocida i prenosimo sjećanje na mlade generacije, da se zaštite mjesta stradanja i vrše temeljna istraživanja tog stravičnog perioda u ljudskoj istoriji. U pitanju je jedan od osnovnih preduslova da se stvori društvo zasnovano na poštovanju čovjeka i njegovih prava i sloboda - rekao je Linta.
Linta je ukazao da je bivši zaštitnik građana u Hrvatskoj Lora Vidović u svom izvještaju iz 2018. godine jasno je rekla da su ustaški simboli postali sve vidljiviji, i da političari i mediji umanjuju zločine ustaškog režima, saopšteno je iz Saveza Srba iz regiona.
On napominje da je Vidovićeva istakla da se u Hrvatskoj nesmetano štampaju knjige, pišu i objavljuju članci i intervjui, održavaju tribine, snimaju dokumentarni filmovi i emitiraju televizijske emisije u kojima se negira ili umanjuje zločinački karakter NDH.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježava se svake godine u znak sjećanja na 27. januar 1945. godine kada je oslobođen koncenatracioni logor Aušvic-Birkenau, najveći simbol stradanja tokom Holokausta i najmasovniji zločin koji se ikada desio.
