latinica  ћирилица
29/01/2026 |  14:44 ⇒ 15:03 | Autor: RTRS

Čuvari Krajine: Između zaborava, identiteta i kulture sjećanja (FOTO)

Krajina je prostor snažnog identiteta, burne istorije i posebnog mentaliteta, ali i područje koje se decenijama suočava s depopulacijom, zapuštenošću i zaboravom. Emisija "Čuvari Krajine", čiji je autor i urednik Miloš Ernaut, donosi priče o ljudima koji ostaju, o selima koja nestaju i o potrebi da se sačuva pamćenje krajeva koji su duboko utemeljeni u istoriji srpskog naroda.
Snimanje emisije Čuvari Krajine - Foto: RTRS
Snimanje emisije Čuvari KrajineFoto: RTRS

Krajina je prostor snažnog identiteta, burne istorije i posebnog mentaliteta, ali i područje koje se decenijama suočava s depopulacijom, zapuštenošću i zaboravom. Emisija "Čuvari Krajine", čiji je autor i urednik Miloš Ernaut, donosi priče o ljudima koji ostaju, o selima koja nestaju i o potrebi da se sačuva pamćenje krajeva koji su duboko utemeljeni u istoriji srpskog naroda.

Pitanje šta je danas Krajina ne može se svesti isključivo na geografsku odrednicu. U savremenom kontekstu, najčešće se govori o zapadnom dijelu banjalučke regije, sa istorijskim jezgrima gdje su kroz vijekove formirani jedinstveni krajiški identitet, mentalitet i tradicija, ali Krajina u svom širem značenju obuhvata prostor između Une i Vrbasa Ipak, kako ističe autor emisije "Čuvari Krajine", Miloš Ernaut, ona je prije svega kulturni, istorijski i identitetski prostor.

Tokom decenija, krajiški krajevi ostajali su na marginama interesovanja. Stanovništvo je često bilo prepušteno samo sebi, a život u tim područjima podrazumijevao je stalnu borbu – sa prirodom, teškim uslovima i istorijskim okolnostima. Upravo iz takvog ambijenta nastao je prepoznatljiv krajiški mentalitet, obilježen ponosom, dostojanstvom i snažnim osjećajem pripadnosti.

Snimanje emisije Čuvari Krajine (Foto: RTRS)

Prelomni trenutak za mnoge krajeve bila je 1995. godina, nakon koje su čitava sela ostala bez stanovnika. Nekada živa naselja, sa brojnim domaćinstvima, stokom i infrastrukturom, danas su svedena na nekoliko kuća ili jednog jedinog pa čak ni jednog stanovnika. U mnogim od tih sela, jedini preostali trag zajedničkog života jesu crkveni objekti, koji su opstali kao simboli okupljanja, identiteta i sjećanja ali i kao svojevrsni čuvari Krajine.

Upravo na tom mjestu nastaje ideja emisije "Čuvari Krajine" – kao projekta kulture sjećanja. Cilj emisije nije idealizacija prošlosti, niti insistiranje na masovnom povratku, već dokumentovanje i očuvanje priča o ljudima, mjestima i vrijednostima koje polako nestaju iz kolektivne svijesti.

Posebno snažan segment emisije čine priče iz gotovo napuštenih sela. Ti ljudi, iako usamljeni, ostaju duboko vezani za zemlju i prostor na kojem su rođeni. Njihov način života, jednostavan i skroman, svjedoči o snažnoj vezi čovjeka i prirode, ali i o potrebi za razgovorom, susretom i zajednicom, sabranjem.

Povratak zavičaju u tim pričama često je neraskidivo povezan sa povratkom vjeri, tradiciji i precima. Groblja, crkve i porodična sjećanja predstavljaju temelj identiteta, a očuvanje tih mjesta postaje čin otpora zaboravu. U tom smislu, emisija ne govori samo o prostoru, već i o duhovnoj dimenziji krajiškog identiteta.

Savremeni način života dodatno otvara pitanje mogućeg povratka ruralnim područjima. Gradovi su sve prenatrpaniji, zagađeniji i otuđeniji, dok selo, uprkos teškim uslovima, nudi zajednicu i osjećaj pripadnosti. Sve češće se pojavljuju inicijative za obnovu vikendica i povremeni boravak u zavičajnim krajevima, što autor emisije vidi kao potencijalni početak šireg procesa.

Čuvari Krajine (foto: RTRS)

Krajiški identitet, pritom, ostaje snažno izražen i jasno prepoznatljiv. On se razlikuje od identiteta drugih krajeva i opstaje kako u matičnom prostoru, tako i u dijaspori. Zavičajna udruženja, naročito među Krajišnicima koji žive van svojih rodnih krajeva, igraju značajnu ulogu u očuvanju običaja, jezika i kolektivnog pamćenja.

Јedan od izazova savremenog doba jeste i gubitak jezičkih i kulturnih posebnosti. Uniformizacija jezika i običaja često dovodi do odricanja od lokalnih izraza i tradicije, najčešće iz neznanja ili pogrešnog osjećaja nepripadanja. Emisija "Čuvari Krajine" nastoji da ukaže i na tu dimenziju problema. Ernaut ističe i značaj Јavnog servisa Republike Srpske kao medija koji štiti nacionalne važnosti, daje prostor temama koje su komercijalnim medijima mahom nevažne i kroz različite emisije pa i ovu, njeguje kulturu sjećanja, prave vrijednosti i tradiciju.

Autor emisije izražava optimizam kada je riječ o budućnosti. Smatra da nove generacije, iako odrastaju u digitalnom i globalizovanom svijetu, mogu pokazati još snažniju potrebu za identitetom i pripadanjem.

- Potreba čovjeka da zna ko je i odakle dolazi ostaje univerzalna i neprolazna - kaže Ernaut.

"Čuvari Krajine" tako se potvrđuju kao sadržaj od posebnog značaja – emisija koja ne nameće identitet, već ga nudi kroz autentične priče, svjedočenja i sjećanja, ostavljajući publici prostor da se u njima prepozna.

Razgovor vodio: Danijel Dakić