Prekinuta sjednica Doma naroda; Čović predložio da Šmit povuče odluku o zabrani raspolaganja tzv. državnom imovinom (VIDEO)
Nisu uspjeli – sjednica je doživjela fijasko ali je prethodno poziv lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića Kristijanu Šmitu da povuče odluke OHR-a o zabrani korišćenja tzv. državne imovine.
Dom naroda i definitivno je postao poprište političke borbe i nadmudrivanja dva međusobno suprotstavljena bloka.
Na jednoj strani SNSD i HDZ, na drugoj – nova većina u pokušaju koja nikako da se pomiri sa sve izglednijim krajem i prije početka, i kojoj se prema potrebi dodatnog komplikovanja bh. krize, povremeno pridružuju i predstavnici SDA sa svojim partnerima.
Poslednji, odavno već brendirali sarajevsko mešetarenje, ostali su dosljedni.
A da bi javnosti predočili lažnu sliku o vlastitoj inventivnosti, nekapacitirani na prevaru pokušavaju da "proguraju" sve što požele.
Kako su podvaljivali, tako im se i vraćalo. I ranije i danas. Tročlani Kolegijum Doma usaglasio je nikada obimniji dnevni red sa više od 130 tačaka.
Među njima čak 13 zakona, šest sa evropskim predznakom i još dva kao preduslovi za počinjanje integracionih pregovora sa Briselom – Zakon o VSTS-u i Izmjene zakona o sudu BiH.
Ali "ambicioznim" kočničarima evropskog puta to je bilo nedovoljno.
Kompletan bošnjački klub, dva opoziciona srpska delegata i jedan hrvatski počeli su trku – ko će prije i ko će više, bitnih i manje bitnih, dodatnih zakonskih rješenja, da progura.
- I sam sam predložio Zakon o izmjeni zakona o policijskim službenicima po hitnom postupku - rekao je Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda.
Nenad Vuković, delegat u Domu naroda parlamenta BiH ističe da je predložio tri tačke dnevnog reda za koje misli da su sigurno važnije nego više od 30 ili 40 tačaka koje je predložio Kolegij, a koje su došle u ovom pozivu.
- Јedan od mojih prijedloga je bio i Izmjene zakona o Savjetu ministiara - naveo je Vuković.
Poželjeli su tako inventivni "delegati" da mijenjaju način predlaganja i izbora ministara u Savjet, da ad hok mijenjaju izborno zakonodavstvo, pružajući primjera radi priliku dijaspori da glasa i posredstvom interneta, da mijenjaju zakonske akte o javnim nabavkama i regulatoru električne energije, smještajući instituciju berze, umjesto planiranog Mostara u Brčko, da mijenjaju uslove penzionisanja primjera radi službenika Obavještajne agencije i ko zna šta sve ne.
I to su prema željama inicijatora bila mnogo hitnija i bitnija zakonska rješenja od prethodno predloženih evropskih, jer su predlagači uslovljavali da tako budu pozicionirani i na dnevnom redu.
- Nije prosto realno da vi danas na 13 zakona koji su se našli na sjednici Doma naroda predlažete još 12 koje niste ni vidjeli i gdje ne možete naprosto ni tehnički ni fizički ni mentalno ni kako god hoćete, da danas kad dobijete na klupu da ih pogledate i da valjano kažete ovo su "ZA" Da bude nevolja još veća, nekoliko tačaka se predlažu kao prve koje sigurno nemaju prioritet nad zakonima koji su već utvrđeni - istakao je Sredoje Nović, šef Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Propali su svi pokušaji da se sjednica vrati u tokove koje je Kolegijum ranije usaglasio, a da se rasprava o novopredloženim aktima prolongira za neku od narednih sjednica.
Ređale su se i pauze pa je nakon četiri i po časa uzaludne rasprave ponestalo kvoruma.
No prethodno je, u sklopu delegatskih pitanja, inicirana rasprava o štetnim posljedicama privremenih Odluka OHR-a o zabrani korišćenja tzv. državne imovine.
Takvu odluku prije 20 godina nametnuo je Pedi Ešdaun – na poljoprivredno i šumsko zemljište 2022. godine dekretom proširio nelegitimni Kristijan Šmit. Zbog njihovog dekretisanja trpe razvojni projekti u lokalnim zajednicama.
Izlaz nudi Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
- Da mi napravimo pritisak na osobu koja je nametnula ova privremena rješenja, da ih povuče, da osigura da naša privreda može normalno raditi i razvijati se, da se može u njega investirati dok politika ne bude dovoljno zrela, svjesna i odgovorna da donese adekvatan zakon - navodi Čović.
Dekretisanje OHR-a po pitanju raspolaganja imovinom, već je prouzrokovalo štete za lokalne zajednice teške ne milione već milijarde maraka, potvrdili su iz ministarstva pravde.
Investicije su stopirane, gradnja bolnica, škola i saobraćajnica je otežana ili zaustavljena, investitori se povlače, a pravni subjekti kojima je retroaktivno poništeno ranije dodijeljeno pravo na raspolaganje imovinom, pokreću postupke za naknadu štete.
Kao da BiH već nema dovoljno problema. Čeka se odgovor iz OHR-a.