Linta: Pokrenuti političku i pravnu borbu za poštovanje Bečkog ugovora o sukcesiji
Linta je podsjetio da je ovaj sporazum potpisan u Beču 2001. godine, a da je stupio na snagu 2004. godine nakon ratifikacije, odnosno potvrde u parlamentima država nasljednica bivše Јugoslavije.
- Po međunarodnom pravu i ustavima država nasljednica, Bečki sporazum o sukcesiji ima jaču pravnu snagu od domaćih zakona", pojasnio je Linta u reagovanju povodom planskog otimanja imovine Srba i SPC kroz različite mehanizme u FBiH.
On je naveo da u Aneksu "G" Sporazuma, pod nazivom "Privatna svojina i stečena prava", piše da svim građanima i pravnim licima mora biti priznata, zaštićena i vraćena imovina koju su imali na dan 31. decembra 1990. godine u jednoj od država nasljednica bivše SFRЈ.
Linta je upozorio na to da se jedan od mehanizama otimanja srpske imovine
odvija u postupku takozvanog usklađivanja zemljišnih knjiga koje se nalaze u sudovima i katastra koji kontroliše opštinska ili gradska uprava.
- Sudovi nisu lično pozivali, niti pozivaju predstavnike SPC i Srbe koji imaju imovinu u FBiH o tome da se stare zemljišne knjige ažuriraju ili ponovno uspostavljaju tamo gdje ih uopšte nema jer su uništene, već su sproveli postupak tako što su poziv objavili ili objavljuju na oglasnoj tabli suda, u jednom dnevnom listu i u Službenom listu - pojasnio je Linta.
Zbog toga, kako je naglasio, mnogi Srbi i predstavnici SPC nisu u mogućnosti da u zakonom predviđenim rokovima reaguju i prijave svoju imovinu, navedeno je u saopštenju Saveza Srba iz regiona.
On je ukazao da je posljedica takvog odnosa sudova pravna nesigurnost jer se ne poštuje nepovredivost lične i crkvene svojine.
- Razlog je činjenica da mnogi Srbi ne čitaju Dnevni avaz ili Večernji list ili Službeni list odnosno ne prate kada će biti objavljen poziv da se jave da usklade zemljišne knjige i katastar - rekao je Linta.
On je rekao da mnogi Srbi koji žive van BiH, takođe, ne mogu da vide poziv na oglasnoj tabli i da u tom slučaju sudovi donose diskriminatorske odluke da se kao vlasnici srpske zemlje, odnosno katastarskih parcela, upisuju ili BiH, FBiH, kantoni ili opštine i gradovi.
Ukazao je da tu postoji i otimanje zemlje na osnovu Zakona o stvarnim pravima FBiH, istakavši da je značajan broj Srba kojima je zemlja u FBiH zauzeta bez njihove saglasnosti.
Kako je rekao, postoje slučajevi da su na tim parcelama već izgrađeni objekti, što potvrđuje da se radi o smišljenom otimanju srpske zemlje.
- Činjenice govore da oštećeni građani često vode dugotrajne postupke da povrate otetu ili uzurpiranu imovinu. U pojedinim situacijama procesi se, poslije nekoliko godina, obustavljaju uz obrazloženje o "nenadležnosti" - napomenuo je Linta.