Lavrov o situaciji u Ukrajini, odnosima sa Evropom i sankcijama SAD: Naše strpljenje nije bezgranično
Evropa je upala u sopstvenu zamku. Zauzeli su beskompromisnu poziciju – da Ukrajina ne sme da bude poražena, a da Rusija ne smije da pobijedi, inače će Evropa izgubiti obraz. Sve što sada rade jeste sprečavanje i osujećivanje pregovora koji su na neki način počeli između nas i Amerikanaca, a sada im se pridružuju i ukrajinski predstavnici. Ne vidim da Evropa ima bilo kakav stav, izjavio je ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov u intervjuu za RT sa Rikom Sančezom, povodom Dana diplomatskog radnika koji se obilježava 10. februara.
On je rekao da je ruska strana potpuno izgubila poverenje u ljude, koji su se kleli da neće biti širenja NATO-a na istok, da neće biti nikakvog ugrožavanja Rusije, da će postojati jedinstvena teritorija od Lisabona do Vladivostoka i da će ceo taj ogromni kontinent biti kontinent mira i bezbednosti.
- Sa njima smo formirali Savjet Rusija–NATO, u nastojanju da uspostavimo stalni dijalog i da povećamo povjerenje. Međutim, NATO je, kad je ostao bez smisla svog postojanja, taj smisao pronašao u Avganistanu, tamo je javno pogažen, pred očima čitavog svijeta, pa je bilo neophodno da se nakon toga malo saberu i da smisle kako da Rusija postane izopštenik, a da bi je isprovocirali, Ukrajina je bila idealan materijal za oblikovanje - podsjetio je Lavrov.
On je ukazao da su Ukrajinu "hranili" još od devedesetih godina i da su na to potrošili milijarde dolara.
- Ukrajina je postala nezavisna na osnovu svoje Deklaracije, u kojoj je navedeno da će uvijek biti neutralna, nenuklearna i vanblokovska država. Mi smo, kad smo 1991. godine priznali nezavisnost Ukrajine, priznali upravo takvu državu. Vanblokovsku, neutralnu i nenuklearnu. Zbog toga je nama danas savjest potpuno čista. Svi su je takvu priznali, uključujući i Zapad, a potom je Zapad počeo tu državu da pretvara u ono što je njemu bilo potrebno, da ne bude onakva kako je bilo napisano u Deklaraciji o nezavisnosti koju je usvojio ukrajinski narod - rekao je Sergej Lavrov.
On je rekao da je ključno pitanje kakvu Ukrajinu je Rusija spremna da vidi kao svog susjeda na duga vremena i ukazao da to mora biti prijateljska Ukrajina, ne nužno saveznik, ali neutralna i dobronamjerna.
"Moskva pokazala fleksibilnost, Zapad nije održao riječ"
Šef ruske diplomatije je napomenuo da se čitava istorija ukrajinske krize, prema Zapadu, računa od sredine marta 2014. godine, kada je Krim održao referendum o ponovnom ujedinjenju s Rusijom i da je, po zapadnoj istoriografiji i sa stanovišta praktične zapadne politike, tu sve počelo, a da se ponašaju kao da je dotad sve bilo u redu.
- Već tada smo bili razočarani što Zapad nije održao riječ. Poslije godinu dana, nakon dugotrajnih borbenih dejstava, sklopljeni su Minski sporazumi. Merkelova, Oland, Putin i Porošenko sedjeli su cijelu noć, radili 17 sati, potpisali su. Savjet bezbjednosti UN je sve odobrio, a onda Ukrajina nije ispunjavala ono što je potpisano. Stalno su se pozivali na kršenja s druge strane. Kao što i sada Zelenski to radi tokom SVO. Ali, mi smo im i tada vjerovali, a Merkelova i Oland su poslije nekoliko godina priznali da su Minski sporazumi bili potrebni samo da se kupi vrijeme i naoruža ukrajinska vojska - objasnio je Sergej Lavrov.
On je istakao da je Moskva više puta pokazala fleksibilnost pri rješavanju ukrajinskog sukoba i poručio da njeno strpljenje nije bezgranično.
Podsjetio je na inicijativu koja je dogovorena prošle godine u martu o prekidu vatre na energetskim objektima. Rusija se strogo pridržavala dogovora, dok ga je Kijev prekršio na stotine puta. Podsjetio je da su upravo Ukrajinci prvi počeli da gađaju energetske i druge civilne objekte, uključujući stambene zgrade i prodavnice.
Osim toga, ukazao je na kršenje prava ruskog naroda na ukrajinskim teritorijama, poput ukidanja prava na korišćenje ruskog jezika. Ministar je upozorio da je ovo nešto o čemu nema pregovaranja. Budući da je Ukrajina članica UN, ona je u obavezi da osigura ovo pravo svim građanima, i ono ne može biti razmatrano kao predmet "ustupaka".
On je naglasio da Ukrajina koja potpiše sporazume "ne smije kršiti međunarodno pravo ili ukrajinski Ustav, koji garantuje prava nacionalnih manjina".
Ministar je ukazao na brojne primjere fleksibilnosti Rusije u proteklih desetak godina. Zatim se osvrnuo i na plan američkog predsjednika Donalda Trampa za rješavanje sukoba i podsjetio da je ruska strana bila spremna da prihvati prijedloge SAD, "uzevši u obzir kompromise".
Zatim je, nakon Enkoridža, dugo čekala da objave da su se strane dogovorile i kakva odluka je donesena, ali sve do sada se ta verzija plana "prepravlja".
On je istakao da Ukrajina bez SAD, kao i Evropa bez SAD, bez oružja koje SAD prodaju Evropi, bez obavještajnih podataka, bez satelitskog određivanja ciljeva, ne bi mogla da se bori.
Opširnije na RT Balkan.