U kojim dijelovima Banjaluke se u posljednjih nekoliko godina najviše gradi? (VIDEO)
Nakon rata, tendencija širenja grada kretala se u smjeru naseljavanja prigradskih naselja kao što su Kuljani, Motike i Drakulić, u cilju izgradnje individualnih objekata. Povoljnija cijena zemljišta mnogima je bila presudna da intezivnije naseljavaju ova naselja. Istu tendenciju vidimo i danas.
- Prema nekim pokazateljima razvoj Banjaluke trebao ići u pravcu sjevera, što je i prirodno - kaže profesor na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu (AGGF) Siniša Cvijić.
Vuk Višekruna iz Odjeljenja za prostorno uređenje Gradske uprave Banjaluka tvrdi da se neke gradske zone, kao što su Starčevica i Borik, isrpljene i da tu nema slobodnih lokacija.
- Tako da će se vjerovatno širenje grada u nekoj budućnosti morati odvijati u smjeru Lazareva i Zalužana, ako govorimo o nekim većim, naseljima - kaže Višekruna.
Kranovi i gradilišta postali su svakodnevica u Banjaluci. U užem centru grada trenutno je oko 130 gradilišta gdje se prave stambeno-poslovne zgrade. Iako se mnogi Banjalučani pitaju ko sve kupuje stanove u novoizgradnji, potražnja izgleda ne jenjava s obzirom da nove zgrade "niknu“ na svakih sedam dana.
Stručnjaci upozoravaju da je praćenje ovih promjena sve teži zadatak.
- Ne možemo ni ispratiti te promene u regulacionim planovima. Stalno se donose novi planovi, vrše se izmjene na pojedinačnim parcelama i nekim manjim zemljištima, tako da ne možemo ni da sagledamo niti da reagujemo, zato što je toliko toga izgradilo u ovih zadnjih par godina na mnogim lokacijama koje su upitne - ističe Јasna Guzijan, profesor na AGGF-u.
Na urbanistički plan iz 1975. godine pojedinci se i dalje pozivaju, iako je grad tada imao dosta manje stanovnika i automobila. Pokušaj da se usvoji novi plan započet je 2019. godine, a posljednji javni uvid bio je u septembru prošle godine. Od tada – zastoj.
Višekruna ističe da je procedura izrade plana u toku.
- Јavnost će biti obaviještena o svim daljnjim koracima, da li će on u toj fazi ponovo pretrpiti neke dodatne izmjene koje će zahtijevati novi javni uvid ili neće - kaže Višekruna.
Sve veći problem predstavlja i nelegalna gradnja. Posebna pažnja skrenuta je na izmjenu regulacionog plana kod Repbrovačkog mosta, gdje se na obali Vrbasa gradi zgrada.
- To područje je bilo u okviru regulacionog plana obale Vrbasa, koji se bavio zaštitom obala Vrbasa. Nedavno sam prolazeći tuda vidio da se gradi zgrada. Čujem da postoje neki problemi oko izgradnje. Vode su resurs koji pripadaju svima i prilikom planiranja i dalje izgradnje svakako bi trebalo poštovati tu činjenicu - ističe profesor Cvijić.
Sanda Vukojević iz Građanske inicijative "Za plan" tvrdi da je gradnja na obali Vrbasa nelegalna.
- Mi smo kao građanska inicijativa u novembru podnijeli apelaciju Ustavnom sudu Republike Srpske, jer smatramo da je gradnja nelegalna. Sada očekujemo odgovor, i to će konačnu odluku dati Ustavni sud - kaže Vukojević.
Stručnjaci ističu da nekontrolisana gradnja dovodi do preopterećenja saobraćaja, nedostatka parking prostora, pritiska na komunalnu infrastrukturu i sve većeg zagađenja vazduha u Banjaluci.
- Građani su svjesni onoga što se dešava. Svjedoci smo da je u posljednjih mjesec dana zagađenje vazduha u Banjaluci posebno izraženo, a sigurno je da su nekontrolisana gradnja, intenzivna urbanizacija i betonizacija jedan od značajnih činilaca koji utiču na ovako visok nivo zagađenosti vazduha - dodaje Vukojević.
Kao kontrapunkt betonizaciji grada, odbornici SNSD-a sa skupštinskom većinom inicirali su izgradnju novog parka u naseljima Lauš i Paprikovac. Očekuje se da park doprinese povećanju zelenih površina i smanjenju betonizacije u ovim dijelovima grada.
I dok grad nastavlja da se širi, a problemi sa nelegalnom gradnjom i bezurbanističkim planiranjem rastu, kao i pitanje zagađenja, vlast ostaje nijema.