latinica  ћирилица
23/02/2026 |  22:12 ⇒ 22:37 | Autor: RTRS

Drugi ugao: Kolona živih i mrtvih - 30 godina od egzodusa Srba iz Sarajeva (VIDEO)

Ovih dana Republika Srpska prisjeća se jednog od najkompleksnijih i najpotresnijih događaja u novijoj istoriji srpskog naroda, – egzodusa Srba iz Sarajeva. U februaru i martu 1996. godine, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, više od 150 hiljada ljudi napustilo je svoja viševjekovna ognjišta.
Drugi ugao - Foto: RTRS
Drugi ugaoFoto: RTRS

Otišli su sa teritorije koju su vojnički odbranili, noseći sa sobom ne samo ono malo pokretne imovine, već i posmrtne ostatke svojih najmilijih. I 30 godina poslije, rane ne zarastaju a sjećanja ne blijede.

- Mi smo znali na labudicu natovariti, primjera radi, 36 tona tešku hidrauličnu presu i treba je izvući. Nema tog kamiona koji će po onom snijegu uz Trebević i gore izvući. Morali su gusjeničara pomagati i tako. Bilo je svega. Mi smo došli da su mi ljudi dolazili, na svojim sankama vozi poginulog sina, mašinskog inženjera, momka, i kaže pomozi mi - rekao je Milan Prica, bivši direktor Vazduhoplovnog zavoda "Orao".

Dušan Šehovac, predsjednik Udruženja "Istina i pravda" Istočno Sarajevo istakao da je je činjenica da su sarajevski Srbi, Srbi koji su bili jedni od najobrazovanijih društvenih grupa Srba na prostoru svijeta.

- Bili jedno veliko bogastvo koji su trebali i mogli u Republici Srpskoj udariti temelje - dodao je on.

Sve do 71. godine Srbi čine većinsko stanovništvo, ističe Draga Mastilović istoričar iministar za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje, kada govorimo o sarajevskom okrugu, sarajevskom srezu, kasnije znači Sarajevo i okolina sa ovim opštinama.

- I onda vidite jedan primjetan pad sve do 91. i na kraju dešava se ovaj rat 92-95. i ovaj strašni egzodus. I danas kad pogledate etničku sliku Sarajeva iz 61. i 2013. prema ovom popisu, onda vidite da su Srbi danas u Sarajevu u stvari ostaci ostataka - istakao je Mastilović.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić naveo je da su Srbi 92. otišli jer se nisu osjećali sigurno.

- Nisu željeli da ostanu na nekoj teritoriji gdje bi bili maltretirani, ugnjetavani, gdje bi im bio život ugrožen. I na isti takav način su se osjećali i 96. godine i to je ključan razlog - smatra Ćosić.