Za strance nema mjesta u Komisiji za spomenike BiH
Komisija je, naime, osnovana aneksom osam Dejtonskom sporazuma i Odlukom o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Predsjedništva iz 2001. Od razrješenja međunarodnih članova u maju 2016. Komisija broji tri člana, od kojih je jedan iz Srpske, a koji akte usvajaju konsenzusom.
Nove turbulencije su krenule nakon što je u Predsjedništvu BiH izglasala odluka koja predviđa ukidanje mehanizma veta i vraćanje stranih članova koji su, odlukom Predsjedništva u vrijeme mandata Bakira Izetbegovića (SDA), Dragana Čovića (HDZ) i Mladena Ivanića (PDP), udaljeni prije deset godina iz te institucije, uz preciziranje novog načina odlučivanja, piše Glas Srpske.
Svojevrsni povratak na staro stanje je pogurao, naime, Denis Bećirović koji je bošnjački član Predsjedništva BiH. Srpski član Željka Cvijanović je bila protiv dok je"za" glasao i hrvatski kadar Željko Komšić (DF) koji je, nakon nekoliko dana predomišljanja, kao predsjedavajući u ovom momentu, i potpisao odluku prema kojoj bi u toj komisiji ubuduće, uz domaće, trebalo da se nađu i dva člana koje, na prijedlog generalnog direktora UNESKO, imenuje Predsjedništvo BiH.
Stupanje na snagu
Komisija će, prema spornom aktu, donositi odluke većinom glasova ukupnog broja članova, a ta odluka je u petak objavljena u Službenom glasniku BiH, sa naznakom da stupa na snagu osmog dana od dana objave.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović je ranije izjavila da je Sekretarijat morao da tretira tu odluku o Komisiji kao spoljnopolitičko pitanje, a ne da je uputi na potpisivanje Komšiću. Zbog toga je najavila i da će iskoristi sve dostupne mehanizme da to na prvoj narednoj stepenici zaustavi.
- Ova tema je delegirana od strane Bećirovića da bi se pridobila bošnjačka javnost, a ne da bi se riješio konkretan problem, a Komšić je podlegao pritisku te javnosti i potpisao odluku – ocijenila je tada Cvijanovićeva, uz opasku da se, između ostalog, i iz toga što odluka predviđa da generalni direktor UNESCO-a nominuje dva člana Komisije jasan pokazatelj da se radi o pitanju iz domena spoljne politike.
Do zaključenja ovog broja Glasa nisu uspjeli saznati konkretno koji će potez povući u kabinetu srpskog člana Predsjedništva. Ipak, nezvanično je potvrđeno da neće dopustiti da manevar Bećirovića i Komšića uspije.
Aktuelnu situaciju je komentarisao pravnik iz Sarajeva Damir Sakić. Kaže da nije problem bio usvojiti odluku, već je pitanje kako će te međunarodne članove uvesti u mandat kada se zna da je to pitanje iz oblasti spoljne politike što znači da treba konsenzus i da je podložno vetu.
- Postojala je radna grupa koju je osnovalo Predsjedništvo sa zadatkom da istraži pravni okvir i predloži rješenja. Međutim, kako sam informisan, Bećirović je to jednostrano uzeo, odluku uveo u dnevni red, da bi kasnije s njim glasao Komšić tako da je sporna cijela procedura - rekao je za “Glas“ Sakić nakon objave na mreži “Iks“.
Vjeruje da će na to, kako je i najavljeno, odreagovati i kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH.
- U javnosti je bila i informacija da je Sekretarijat Predsjedništva BiH dao tumačenje prema kojem će se eventualno slanje zahtjeva prema UNESKO smatrati kao dijelom spoljne politike te da će biti podložno vetu, s čim se slažem. Imali smo takav slučaj slanja zahtjeva prema EUFOR-u koji se ticao njihove intervencije u policijske poslove u BiH na koji je uložen veto te podržan u Narodnoj skupštini Republike Srpske - izjavio je Sakić.
Antidejtonsko djelovanje
Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske Anđelina Ošap-Gaćanović ranije je za Glas Srpske poručila da odluka Predsjedništva BiH od 12. Јanuara predstavlja u potpunosti antidejtonsko djelovanje.
Tvrdi da je tom odlukom poništen i status nezavisnosti koji je Dejtonskim mirovnim sporazumom dodjeljen Komisiji, a da je Predsjedništvo BiH, na sebe prenijelo ovlaštenja da uređuje rad Komisije koja mu tim sporazumom ne pripadaju. Uređenje rada Komisije je, tvrdi, isključiva nadležnost same Komisije.
- Predsjedništvo je u skladu sa Aneksom osam nadležno samo za imenovanje njenih članova, i ni na koji način ne može podrediti nezavisnu Komisiju sebi, jer takvo šta nije predviđeno Dejtonskim sporazumom – navela je ona, uz tvrdnju da su dijelovi odluke u potpunoj koliziji sa aneksom Dejtona.
Mandat
Članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika su, uz Anđelinu Ošap-Gaćanović, i Faruk Kapidžić i Zoran Mikulić kao članovi iz FBiH. Svi su imenovani 2021. na mandat od pet godina.
Novom odlukom je predviđeno da Predsjedništvo imenuje svih pet članova Komisije, na period od pet godina, bez javnog konkursa, uz mogućnost ponovnog imenovanja.
- Predsjedništvo BiH će imenovati članove Komisije najkasnije u roku od 30 dana nakon isteka mandata postojećih članova Komisije, a proces nominacije će pokrenuti najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata – piše u odluci.