Ako Kijevu daju nuklearnu bombu, Rusija ima pravo da izvede nuklearni udar na Francusku i Britaniju (VIDEO)
Ono što sada Moskvu brine jeste, zastrašujuća informacija do koje je došla ruska Spoljnoobavještajna služba, a to je stav Velike Britanije i Francuske da Ukrajina treba da bude opremljena nuklearnom bombom. Iz Rusije su odgovorili, da imaju pravo na simetričan odgovor.
Četiri godine ratnog sukoba najvećih razmjera na evropskom tlu još od Drugog svjetskog rata. Četiri godine u kojima su i jedna i druga strana na gubitku.
Stotine hiljada mrtvih, milioni raseljenih i ekonomska šteta koja se izražava u stotinama milijardi evra. Kada je sve počelo, niko nije vjerovao da će ovoliko potrajati.
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin naglasio je da neprijatelj nije uspio da porazi Rusiju.
- Ne uspijevaju da nanesu strateški poraz Rusiji. Nikako ne uspijevaju. Ali oni to toliko žele — ne mogu da žive bez toga. Ili misle da ne mogu. Apsolutno moraju da poraze Rusiju. Traže bilo koji način, bilo šta. Sami će sebe dovesti do krajnje linije, a zatim će zažaliti - navodi Putin.
Ova godišnjica obilježava se u svjetlu informacija koje su objavile ruske obavještajne službe. Predsjednik Putin je saopštio da postoje informacije o pripremama za dizanje u vazduh "Turskog" i "Plavog toka" na ruskim gasnim sistemima na dnu Crnog mora.
Јoš jedna informacija koja je šokirala javnost jeste da se Velika Britanija i Francuska spremaju da naoružaju Ukrajinu nuklearnom bombom.
- Ukoliko dođe do takvog razvoja događaja, nema sumnje da će Rusija biti primorana da upotrijebi bilo koje nuklearno oružje, uključujući i nestrateško, protiv ciljeva u Ukrajini koji predstavljaju prijetnju. A ako bude bilo potrebno, i protiv zemalja dobavljača koje postaju saučesnici u nuklearnom sukobu sa Rusijom. To je simetričan odgovor na koji Ruska Federacija ima pravo - kaže Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije.
U Kijevu, dok je grad bez struje i grijanja, četvrta godišnjica početka sukoba obilježava se svečano. Brojni evropski zvaničnici sjatili su se u ukrajinsku prestonicu da pruže moralnu podršku Ukrajini i njenom narodu.
Među njima se nisu našli predstavnici tri najjače evropske zemlje. Bez predsjednika Francuske Emanuela Makrona i premijera Njemačke i Velike Britanije, Fridriha Merca i Kira Starmera.
- Naravno, svi želimo da se rat završi. Ali niko neće dozvoliti da se Ukrajina završi. Želimo mir. Snažan, dostojanstven, trajan. I prije svake runde pregovora, dajem našem timu veoma jasne direktive. One uvijek dolaze u povjerljivim dekretima, ali sigurno neću otkriti državnu tajnu ako podijelim svoju glavnu poruku: ne prosuti sve ove godine, ne obezvrijediti cijelu borbu, hrabrost, dostojanstvo, sve kroz šta je Ukrajina prošla. Ovo se ne može predati, zaboraviti, izdati - istakao je Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine.
Želju za okončanjem sukoba i postizanjem mira, od prvog ispaljenog metka iskazuje i Mađarska. Na to je danas podsjetio premijer Viktor Orban. Za mir se zalaže i Kina.
- Kineski stav o krizi u Ukrajini je bio dosljedan i jasan. Kina podržava sve napore za mir. Nedavno su se konačno otvorila vrata za dijalog u ukrajinskoj krizi, gdje su sve strane održale zamah pregovora. Dijalog i pregovori ostaju jedini održivi put za rješavanje krize - navodi Mao Ning, portparol Ministarstva inostranih poslova Kine.
Dok iz Kine apostrofiraju dijalog i pregovore, u NATO-u smatraju da Ukrajini treba isporučivati više naoružanja.
- Ukrajini je potrebno više, jer obećanje pomoći ne završava rat. Ukrajini je potrebna municija danas i svaki dan, dok se krvoproliće ne zaustavi. Ukrajina nastavlja da ublažava rusku agresiju, i uprkos Putinovom poziranju, Rusija nije uspjela da ostvari njihove ambicije na bojnom polju - izjavio je Mark Rute, generalni sekretar NATO.
A kada se januara prošle godine u Bijelu kuću vratio Donald Tramp, mnogi su pomislili da je okončanje sukoba pred vratima. Međutim, mjeseci su prolazili a rješenja nije bilo. Čak ni poslije sastanka Trampa i Putina na Aljasci.
Ipak, kurs Vašingtona se i te kako promijenio. Prema riječima visokih američkih zvaničnika koje je prenio Blumberg, Tramp pokušava postići dogovor prije 4. jula i 250. godišnjice američke nezavisnosti.
- Amerika se transformisala u mirotvorca da bi realizovala dvije strateške stvari. Prvu, da ne dijeli sudbinu gorčine neuspjeha. I drugo, da u toj poziciji izvojuju za Kijev mnogo povoljniju opciju nego da se sukob nastavi - kaže Dragan Petrović, politikolog.
Prema procjenama tamošnjih demografa, od početka rata Ukrajina je izgubila oko deset miliona ljudi, što poginulih, što izbjeglih, što onih koji žive na teritorijama koje je Ruska Federacije pripojila. A kraj sukoba još ni na vidiku.