BHRT-u za sve probleme krivac RTRS, u misiju spasavanja krenuo i Šmit (VIDEO)
Nastavljeni su i pritisci na našu medijsku kuću, koju je menadžment BHRT označio kao isključivog krivca za probleme u kojima se nalaze, zaboravljajući da i sami krše odrebe zakona o javnom RTV sistemu, na koji se pozivaju.
A, nakon što su danima tražili njegovu intervenciju, u misiju spasavanja krenuo je i Kristijan Šmit, pa se priča o propasti BHRT sve više seli i na politički teren.
Kristijan Šmit danas se, zajedno sa šefom delegacije Evropske unije u BiH, Luiđijem Sorekom i šefom Misije OSCE-a u BiH, Ričardom Holcaplom, pismom obratio ministrima u Savjetu ministara, poslanicima i delegata u oba doma Parlamentarne skupštine, tražeći od njih da hitno odobre sredstva koja su BHRT-u potrebna za izmirenje dugova Evropskoj radiodifuznoj uniji.
Najboljim prijedlogom smatraju onaj ministra transporta i komunikacija, Edina Forte.
Savjet ministara može postići ovaj cilj putem hitnog usvajanja prijedloga ministra komunikacija i saobraćaja BiH da se BHRT-u dodijeli dovoljan udio akumuliranog viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine, ili sredstava iz drugog odgovarajućeg izvora.
Takav prijedlog za ministre iz Republike Srpske nije prihvatljiv. Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac kaže da bi takva intervencija bila u suprotnosti sa Ustavom. U svemu vidi pokušaj obračuna sa Radio-televizijom Republike Srpske.
- Ne možemo dopustiti da neko zavlači ruku u džep institucija, a da pri tome uzme novac namijenjen Republici Srpskoj. 16 miliona, po osonovu viška prihoda nad rashodima RAK-a u 2025. godini, Forto nije implementirao, u skladu sa odlukom Savjeta ministara, prema RS. To su naše pare. Šta, sad bismo mi trebali da te pare damo za saniranje obaveza BHRT-a? Јa mislim da to apsolutno nema političku podršku - kaže Košarac.
Košarac ističe da se za cijelu situaciju neopravdano okrivljuje isključivo Radio-televizija Republike Srpske, iako sva tri javna emitera imaju međusobna potraživanja, pa i sudske sporove.
- Tu su svi međusobno dužni. To je suština priče. A onda sarajevska čaršija, zajedno sa nelegitimnim Šmitom i Sorekom, proizvodi priču da je samo RTRS kriva - ističe Košarac.
Da je kriza u BHRT-u rezulat nepoštovanja zakona o javnom RTV sistemu, poručili su i iz misije OSCE-a u BiH, ali za razliku od menadžmenta BHRT-a i mnogih drugih koji su se prethodnih dana oglašavali, ni oni krivca ne vide samo u našoj medijskoj kući.
Nesprovođenje Zakona o Јavnom RTV sistemu znači da se RTV taksa ne prikuplja na cijeloj teritoriji BiH, niti se prikupljena sredstva raspodjeljuju svim javnim servisima u skladu sa zakonom. Ovo se može riješiti prilično jednostavno i jasno: vlasti moraju ispuniti svoju obavezu da u potpunosti provedu Zakon o Јavnom RTV sistemu.
Ali, da budemo jasni, ovaj zakon se ne mora poštovati samo u Republici Srpskoj. On se mora sprovoditi na teritoriji cijele države.
Da je upravo to suština problema, stav je i naše medijske kuće. RTRS već duže vrijeme, takođe, ne dobija svoj zakonom propisani dio od 25 odsto sredstava RTV takse prikupljene u Federaciji, kao ni isti procenat marketinških prihoda.
Osim toga, zbog niskog procenta naplate RTV takse u Federaciji, procijenjeni gubitak samo po tom osnovu iznosi 100 miliona maraka, zbog čega su oštećena sva tri javna emitera.
Istovremeno, iz Federalne televizije tvrde da su, samo u posljednjih 10 godina, na račun BHRT-a upatili više od 180 miliona maraka, upozoravajući istovremeno, u pismu Parlamentarnoj skupštini BiH, da finansijski zahtjevi BHRT konstantno rastu i da su oni u potpunoj suprotnosti sa važećim zakonom.
- Dužni smo vam ukazati na indikativno ponašanje odgovornih osoba u BHRT, a vezano za funkcionisanje javnog RTV sistema u BiH. Naime, posljednjih sedmica ostvoreno se pokušava od strane BHRT nametnuti rješenja koja nisu u skladu sa zakonima, a koja bi mogla neprovatno ugroziti finansijsku i programsku stabilnost RTV FBiH - istakao je Bakir Hadžiomerović, generalni direktor FTV.
A tužbama protiv RTRS na ukupan iznos od više od 100 miliona maraka, BHRT ugrožava i našu stabilnost, čime faktički siječe obje grane na kojima sjedi.
Iako ponavljaju da je kriza nastupila 2017. godine, istekom ugovora sa telekom operaterima koji su građanima fakturisali RTV taksu, važno je podsjetiti da je BHRT još 2016. godine Evropskoj radiodifuznoj uniji dugovala 11 miliona maraka, zbog čega se sasvim opravdano može postaviti i pitanje upravljanja tom medijskom kućom.
Dug prema EBU-u je, u međuvremenu, porastao na 22 miliona, a ukupna dugovanja na oko 100 miliona.