latinica  ћирилица
01/03/2026 |  15:42 ⇒ 20:06 | Autor: RTRS

Da li političke partije biraju članove CIK-a BiH? (VIDEO)

Gdje god se upetlja samozvani visoki predstavnik Kristijan Šmit, ništa nije jednostavno, pa ni izbor članova CIK-a. Nakon njegovog ataka na Izborni zakon u aprilu 2024. šest aktuelnih članova CIK-a ostaju na funkcijama do 2027. jer se na njih ne odnose odredbe o penzionisanju. Međutim, član CIK-a iz reda ostalih Irena Hadžiabdić, kojoj je mandat istekao još 2023, usudila se da podnese zahtjev za penzionisanje.
CIK BiH - Foto: RTRS
CIK BiHFoto: RTRS

CIK je raspisao konkurs 13. februara i uskoro će biti zatvoren, ali upitan je mandat Komisije za izbor i imenovanje jer Predstavnički dom nije imenovao nove članove.

Odredba o penzionisanju, nakon "šmitovanja" ne odnosi se na aktualni saziv CIK-a, što znači da Јovan Kalaba i Suad Arnautović ne mogu biti smijenjeni do 2027. godine, mada su već navršili 65 godina.

Irena Hadžiabdić odavno je bez mandata, a nakon što je, kako saznajemo, lično odlučila da se povuče i penzioniše, procedure je spriječavaju u tome.

Upitno je i da li je CIK mogao da raspiše konkurs, jer zakon predviđa da javni konkurs raspisuje Komisija za izbor i imenovanja i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine…

- Pravo je čudo da se gospođa Hadžiabdić i usudila da traži svoja zakonska prava da ide u penziju, imajući u vidu da im je Šmit naložio da ostanu sve dok on to želi. Apsolutno je izlišno komentarisati CIK, ne sve članove, ali većinu, koji su u službi Šmita, rušenja poretka u BiH i uništavanja svega - rekla je Sanja Vulić, predsjedavajuća Kluba SNSD u Predstavničkom domu BiH.

Šta je razlog zbog kojeg nije imenovana nova Komisija za izbor i imenovanja? Predsjedavajući Predstavničkog doma BiH Marinko Čavara na naše pozive nije odgovarao.

No, prema svemu sudeći, određenoj političkoj grupaciji odgovara status kvo i CIK kojem će uz Šmita tempo diktirati politika.

Stoga je za očekivati da će CIK-ov konkurs iznjedriti kandidata koji će svoje nacionalno opredjeljenje prilagoditi političkim potrebama.

- Ovo je veoma osjetljivo jer se radi o članu izborne komisije, o mjestu rezervisanom za ostale. Mi znamo kako će to biti, da će neko za ovu priliku izjasniti se da je po nacionalnosti Bosanac ili nešto slično tome i može biti imenovan, a što će u mnogome devalvirati vrh organa za provođenje izbora, a i onako već značajno stručno devastiran - naveo je Branko Petrić, nekadašnji predsjednik CIK-a.

Nažalost, odavno je politička devastacija urušila ugled CIK-u, ali Petrić tvrdi, ne i Ireni Hadžiabdić čiji doktorat iz izbornog prava i druge reference, kaže zaslužuju da joj Predstavnički dom bar do predstojećih opštih izbora produži mandat.

U protivnom, političke igrarije dodatno bi urušile ugled Komisije odgovorne da građanima osigura praznik demokratije.

- Moraju biti izabrani u skladu sa svim procedurama i ne samo da se poštuju procedure, nego i biografski elementi. Da nisu imali politički bekraund i komunikaciju sa političkim partijama - kazao je Vlade Simović, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci.

Da to odavno nije tako svjedoče upravo biografije pojedinih članova CIK-a, kandidovanih direktno iz kabineta političkih partija.

Nažalost, politika je presudna jer Predstavnički dom može većinom odlučiti i bez konkursne procedure.

Na to, ali i na kontinuirane političke pritiske na CIK ukazuje i Vehid Šehić, nekadašnji član CIK-a.

- Svakoj državi, koja je daleko od demokratskih principa, od vladavine prava se dešava da vlast pokušava kontrolisati sve institucije, pa i CIK. Govorim iz nekog ličnog iskustva - kaže Šehić.

Ne zna se u BiH ni ko pije, ni ko plaća. Komisija za izbor i imenovanje nije raspisala javni konkurs, jer nije konstituisana, pa je CIK prigrabio to pravo.

No, ko će okončati konkursnu proceduru, CIK ili Predstavnički dom?