Vlada Srpske od Savjeta ministara traži da obezbijedi sredstva za evakuaciju građana; Amidžić odmah reagovao (VIDEO)
Vlada Republike Srpske zahtjeva, od Savjeta ministara, da angažuje sve neophodne resurse, radi bezbjednog povratka naših građana sa područja Bliskog istoka.
U skladu sa odlukom Vlade, reagovao je ministar Srđan Amidžić, rekavši da će Ministarstvo finansija i trezora obezbijediti sredstva za povratak naših građana iz ugroženih područja Bliskog istoka.
Očekuje podršku ostalih ministara jer, ističe, institucije BiH finansiraju Republika Srpska i Federacija, a briga o građanima i humanost moraju biti na prvom mjestu.
Državljani BiH "zarobljeni" u Dubaiju moraće još da pričekaju na svoj let jer je broj dozvoljenih letova smanjen zbog bezbjednosnih uslova.
Otkazana su 74 leta među kojima i za Sarajevo. Ambasador BiH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Bojan Đokić, za RTRS kaže da je u Dubaiju trenutno oko 1.400 državljana, koji su bezbjedni i dobro snabdjeveni.
- Sinoć sam imao sastanak sa ljudima iz ambasade Emirata koji su me uvjeravali da će ljudi koji su ostali u tranzitu ovdje i koji su već imali svoje turističke aranžmane, da će im ti aranžmani biti pokriveni dok su ovdje. Mi imamo i druge paralelne kanale da zbrinemo te ljude ukoliko dođe do toga da ostanu bez tog smještaja - naveo je Bojan Đokić, ambasador BiH u UAE.
Nakon nekoliko dana neizvjesnosti, avion "Er Srbije" iz Šarm el Šeika evakuisao je iz Izraela državljane Srbije, među kojima i putnike iz BiH, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Hrvatske.
Avionom kompanije "Flaj Dubai" u Beograd je stigla još jedna grupa državljana Srbije evakuisanih iz Dubaija iako je let bio pod znakom pitanja zbog iranskog napada dronovima i udara na američki konzulat .
- Od tada kreće potpuni haos. Naš let je obrisan sa table. Više puta nam je rečeno da let ne postoji i da napustimo aerodrom. Ipak, ostali smo složni i odlučili da čekamo - rekao je Vuk Brajović, teniski novinar.
Avio-prevoznici dodatno su pogođeni i variranjem cijena nafte, a zatvaranje vazdušnog prostora nad većim dijelom Bliskog istoka ih primorava da biraju duže i skuplje rute, posebno na linijama između Azije i Evrope.
Zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske trgovine naftom, otvorilo je pitanje dugoročnih posljedica po svjetsku ekonomiju. Ako kriza potraje, pojašnjavaju stručnjaci, moglo bi da budu gore nego što je to bilo tokom ekonomske krize 2008. godine kada je barel dostigao 147 dolara.
- Iranska nafta putuje sva za Kinu, tu je ogromna proizvodnja nafte, tako da evropska tržišta, sva svjetska tržišta su dijelom zavisna od prolaza kroz Ormuski moreuz i zbog toga uticaj je ogroman. Veliki su poremećaji ako ovo nastavi, glavno pitanje je koliko će da traje - upozorio je Nikola Rajaković, predsjednik Savjeta energetičara Srbije.
Povećanje cijena nafte i gasa povlači i cijene u svim sektorima, ali to se ne bi trebalo desiti “preko noći“, pojašnjavaju stručnjaci.
Direktor Elektroprivrede Srpske Luka Petrović podsjeća da ni naši prostori nisu imuni na globalna ekonomska kretanja.
Upozorava i da bi poremećaji na tržištu energenata mogli dodatno uticati na cijene i stabilnost snabdijevanja električnom energijom.
- Povećavaju se cijene jer neko ima gasa, neko nema, a kada nemate u dovoljnim količinama, cijene idu gore, a troškovi, primjera radi, iskopi uglja su skuplji za onu vrijednost za koju se povećava nafta koja je potrebna za eksproprijaciju rudnika, za mašine - istakao je Petrović.
Cijena nafte marke Brent, za sada, pala je za 50 centi, ili 0,6 odsto, na 80, 90 dolara po barelu nakon što je ranije tokom trgovanja dostigla maksimum od 84,48 dolara.
Rezervi i sirovina za sada ima, ali vremena manjka.
Stanje na globalnom ekonomskom tržištu zavisi od trajanja sukoba čiji se kraj po svemu sudeći još ne nazire.