Raste profit banaka, ali i zaduženost građana (VIDEO)
Prvo DA kod matičara, drugo DA u banci. Kupovina nekretnine u kojoj će se graditi porodica nezamisliva je bez kredita. Aleksa Marinković kaže – i sam je dobro razmislio i zadužio se.
- Dok god je kredit zdrav, dok ne opterećuje primanja i dok se on pametno uzima, s nekom svrhom, mislim da je to produktivna i dobra stvar - smatra Marinković.
Danas, priznaje, ne poznaje čovjeka koji nije zadužen. Da gotovo nema državljanina BiH bez mjesečnog anuiteta pokazuju i podaci Centralne banke.
Na kraju 2025. godine svaki stanovnik dugovao je 4.234 marke. Dio je to dugogodišnjeg trenda, pa svake godine zaduženost po glavi stanovnika samo raste. Kada smo sličnu priču snimali 2017. godine, svaki stanovnik BiH dugovao je 2.450 maraka. Posljednji put kada smo bankama dugovali manje od 2.000 maraka bilo je 2012. godine.
Možda zvuči zastrašujuće, ali stručnjaci kažu – riječ je o pozitivnom trendu.
- To govori da stanovništvo i privreda nisu uplašeni političkim kretanjima i da su nastavili normalan život. Čak pokazuje određenu dozu optimizma, da vjeruju da će u budućnosti lakše vraćati kredite - rekao je Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta, Pale.
I bankari su saglasni. Krediti stanovništvu jesu rasli više nego privredi, ali stambeni krediti rasli su za 20 odsto, duplo više nego potrošački.
- Na strani ponude, banke su na kretanja na tržištu reagovale prvenstveno povećavajući maksimalne iznose stambenih kredita, a istovremeno su i produžili rokove otplate. Tako da sada imamo stambene kredite sa rokovima otplate od 30 godina - smatra Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.
U idealnom svijetu, depoziti stanovništva rastu, ali ih banke plasiraju uglavnom privredi čime se podstiče ekonomski rast. U BiH, depoziti zaista rastu, pa smo na kraju prošle godine bankama povjerili 37,32 milijarde maraka. Nevolja je što se našim depozitima mahom finansira stanovništvo, pa privreda, ako i raste, raste mic po mic. S druge strane stanovništvo se raduje svakoj otplaćenoj rati.
- Јoš pet godina - dodaje Marinković.
A onda se javlja neka nova potreba, novi kredit i još jedno odbrojavanje.