Pad industrijske proizvodnje u Njemačkoj zbog cijena energenata
Prema podacima Destatisa, njemačka industrija ne pokazuje znake oporavka od početka 2026. godine, a proizvodnja je opala čak i prije nego što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran.
Pad je posebno pogodio energetski intenzivne industrijske grane.
Destatis je kao oblasti najviše pogođene izdvojio proizvodnju metalnih proizvoda i farmaceutsku industriju.
- Takođe, pogođena je proizvodnja računarskih, elektronskih i optičkih proizvoda, uz mjesečni pad od sedam do 12 odsto - navodi Destatis.
Njemački mediji i zvaničnici su kao ključni faktor privrednog usporavanja koje je pogodilo najveću ekonomiju EU posljednjih godina naveli visoke cijene energenata.
Njemačka, koja se oslanjala na Rusiju za 55 odsto svog prirodnog gasa, pretrpjela je težak udarac nakon što se Berlin pridružio sankcijama Zapada Rusiji 2022. godine.
"Bild" je u oktobru prošle godine objavio da su cijene električne energije i gasa porasle za 14 odnosno 74 odsto od 2022. do 2025. godine. Odluka o odustajanju od jeftinog uvoza ruske energije odigrala je glavnu ulogu u usporavanju ekonomije, koja se smanjila 2023. i 2024. godine – prvi uzastopni godišnji pad od početka 2000-ih.
Savezna agencija za zapošljavanje upozorila je u decembru na krizu nezaposlenosti povezanu sa ekonomijom. Prema podacima Agencije, čak ni dobro kvalifikovani radnici više nisu u potpunosti zaštićeni od nezaposlenosti.
U januaru je Njemačka privredna komora navela visoke troškove energije kao jedan od ključnih faktora koji stoje iza alarmantno velikog broja bankrota.
Statistika još nije ukalkulisala posljedice najnovije eskalacije na Bliskom istoku, navodi "Raša tudej".
Američko-izraelski napadi na Iran, koji su izazvali odmazdu Teherana, značajno su povećali rizike za brodove koji prolaze kroz Ormuski moreuz. Cijene "brenta" dostigle su vrhunac od gotovo 120 dolara po barelu, a cijene prirodnog gasa u EU su se gotovo udvostručile.