Bišop: Povećanje učešća žena u politici jača demokratsko upravljanje
Bišop: Globalno gledano, stanje rodne ravnopravnosti je zabrinjavajuće. Danas žene uživaju samo oko 64 odsto prava koja imaju muškarci. U Evropi i Centralnoj Aziji situacija je nešto bolja - žene imaju oko 75 odsto prava koja imaju muškarci - ali ovim tempom mogla bi nam trebati gotovo tri vijeka da se izjednače prava muškaraca i žena.
U stvarnosti, to znači da bi djevojčice rođene danas mogle živjeti cijeli život bez da ikada dožive istinsku ravnopravnost. To nije budućnost koju bi iko trebao prihvatiti.
Hitno su nam potrebne pravne reforme u zemljama gdje je neophodno uskladiti zakonodavstvo s međunarodnim standardima, i to u bliskom partnerstvu s organizacijama za prava žena. Samo kroz takvu saradnju možemo stvoriti zakone koji istinski služe svima.
Ali zakoni na papiru nisu dovoljni. Vlade moraju osigurati njihovu punu primjenu i odgovornost svih onih koji ih ne poštuju. Samo tada pravna zaštita postaje stvarna.
Zato je globalna tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena: "Prava. Pravda. Akcija. Za SVE žene i djevojčice."
Ove godine, UN Women poziva na hitnu i odlučnu akciju: okončati nekažnjivost, braniti vladavinu prava i osigurati ravnopravnost u zakonima, u praksi i u svim sferama života - za sve žene i djevojčice.
Nedavno objavljeni izvještaji generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, "Osiguravanje i jačanje pristupa pravdi za sve žene i djevojčice", otkriva da u više od polovine zemalja svijeta - 54 odsto - silovanje još nije definisano na osnovu pristanka, što znači da žena može biti silovana, a da zakon to ne prepozna kao zločin.
Djevojčica i dalje može biti prisiljena na brak u gotovo tri od četiri zemlje. A u 44 odsto zemalja zakon ne zahtijeva jednaku naknadu za rad jednake vrijednosti, što znači da žene zakonski mogu biti plaćene manje za isti rad.
70. zasjedanje Komisije o statusu žena, najvišeg tijela UN-a za prava žena, dolazi u ključnom trenutku jer svjedočimo rastućem otporu i nazadovanju kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u mnogim dijelovima svijeta. Ovogodišnje zasjedanje predstavlja jedinstvenu priliku da se taj trend preokrene i osigura da pravda za žene i djevojčice ne bude samo obećana, već i isporučena.
Posebno se nameće pitanje koliko je važno učešće žena u izgradnji mira i institucionalnim procesima u postkonfliktnim društvima.
DŽo En Bišop, koja ima veliko iskustvo rada u postkonfliktnim i tranzicionim društvima, ističe da je učešće žena od ključnog značaja za izgradnju trajnog mira i jačanje institucija.
Bišop: Učešće žena u procesima izgradnje mira i institucija ključno je za dugoročnu stabilnost. To nije samo pitanje jednakosti, nego i efikasnosti. Globalni pokazatelji ukazuju na to da su mirovni procesi i reforme održiviji i inkluzivniji kada su žene značajno uključene u donošenje odluka.
Žene često donose perspektive koje su ključne za održivi oporavak - uključujući pomirenje u zajednicama, socijalnu koheziju i potrebe onih koji su najviše pogođeni sukobima. Kada ove perspektive nedostaju, postoji rizik da politike zanemare pitanja koja direktno utiču na svakodnevnu sigurnost i dobrobit ljudi.
U BiH, žene su odigrale važnu ulogu u obnovi zajednica nakon rata - od podrške preživjelima rodno zasnovanog nasilja do fasilitiranja dijaloga i povjerenja među zajednicama. Međutim, njihov doprinos još nije u potpunosti vidljiv u formalnim strukturama odlučivanja.
UN Women kroz partnerstva sa institucijama, civilnim društvom i lokalnim zajednicama radi na jačanju uloge i liderstva žena u izgradnji mira, upravljanju i bezbjednosnom sektoru. Јačanje uloge žena pomaže osigurati da mir bude ne samo održan, već i inkluzivniji, otporniji i održiv za buduće generacije.
Bišopova u nastavku pojašnjava šta podrazumijeva rodna ravnopravnost u mandatu UN Women, posebno u kontekstu javnih rasprava u kojima se ona često izjednačava sa LGBTQ+ pravima.
Bišop: UN Women je globalni lider za prava žena, rodnu ravnopravnost i osnaživanje svih žena i djevojčica. Mandat UN Women odnosi se na unapređenje prava žena, rodne ravnopravnosti i osnaživanje svih žena i djevojčica. Kao vodeća UN institucija za rodnu ravnopravnost i sekretarijat Komisije UN o statusu žena, radimo na promjeni zakona, institucija, društvenih normi i usluga kako bismo smanjili rodni jaz i izgradili jednak svijet za sve žene i djevojčice. U tim naporima nastojimo uključiti sve, tako i ranjive grupe i manjine - kako niko ne bi bio izostavljen.
Bišopova je najavila i posjetu Banjaluci, gdje će razgovarati o novim projektima i jačanje saradnje u oblasti rodne ravnopravnosti. i osnaživanja žena.
Bišop: Planiramo posjetu Banjaluci u drugoj polovini marta kao dio redovne saradnje sa partnerima i institucijama u Republici Srpskoj. UN Women je tokom godina izgradio snažnu saradnju sa širokim spektrom aktera - uključujući institucije vlade, organizacije civilnog društva i liderke.
Ova posjeta biće prilika da zajednički sagledamo postignuća, razgovaramo o novim trendovima i potrebama i identifikujemo načine za jačanje podrške svim ženama i djevojčicama.
Zajedno sa strateškim partnerom - Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske - sastaćemo se sa više ministarstava i institucija zaduženih za oblasti poput porodične politike, unutrašnjih poslova, poljoprivrede, ekonomskog razvoja, pravde, rada, međunarodne saradnje i drugih sektora koji oblikuju svakodnevni život žena.
Mnoge od ovih institucija već učestvuju u Akceleratoru rodne ravnopravnosti, koji UN Women provodi zajedno sa UNDP-om, UNFPA-om i UNICEF-om, uz finansijsku podršku Evropske unije, Danske i Švedske.
Sastanci će nam omogućiti da se osvrnemo na napredak, uskladimo prioritete i identifikujemo načine za jačanje uticaja programa na živote ljudi.
Krajnji cilj ovih razgovora je jednostavan: osigurati da naš zajednički rad dovede do stvarnih poboljšanja u životima žena - bilo da se radi o boljoj zaštiti od nasilja, većim ekonomskim mogućnostima ili većem prostoru za liderstvo i učešće žena u javnom životu.
Govoreći o položaju žena u različitim dijelovima svijeta, posebno se nameće pitanje sistemskih barijera sa kojima se žene i danas suočavaju u karijeri, kao i rodnog jaza u platama. Mnoge uspješne žene iz regiona izgradile su svoje karijere u inostranstvu, poput kanadske preduzetnice Rebeke Mekdonald, što otvara i širu temu položaja žena u Јugoistočnoj Evropi, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Bišop: Nijedna zemlja još nije u potpunosti postigla rodnu ravnopravnost, a svaki region ima svoje specifičnosti i oblasti u kojima je napredak i dalje potreban. Živjela sam u BiH od 1999. do 2004. godine, radeći za Misiju OEBS-a. Zemlja je ostvarila značajan napredak u promovisanju rodne ravnopravnosti tokom protekle dvije decenije, ali mogu reći i da smo u nekim oblastima primijetili izvjesne znakove nazadovanja.
Kada je riječ o rodnom jazu u platama, trenutno ne postoje službeni podaci o rodnom jazu u Bosni i Hercegovini, a zemlja još nije razvila mehanizme za implementaciju EU Direktive o transparentnosti plata. Podaci iz različitih izvora pokazuju da se ovaj jaz tokom posljednje decenije kretao između 14 i 15 odsto u korist muškaraca.
Visok stepen rodne nejednakosti i dalje je prisutan zbog faktora kao što su nejednaka zastupljenost na tržištu rada i neravnomjeran teret neplaćenog kućnog rada.
Prema nalazima Svjetske banke, rodni jaz u platama u BiH uglavnom se objašnjava "neposmatranim faktorima" - što može uključivati diskriminaciju, društvene norme, prekide u karijeri ili druge strukturne prepreke - a ne faktorima poput starosne dobi, obrazovanja, zanimanja ili sektora rada. Na primjer, vlasništvo žena nad biznisima iznosi 23,7 odsto, što je ispod prosjeka Evrope i Centralne Azije (34,2 odsto).
Među nezaposlenim ženama, gotovo polovina (49 odsto) posao traži više od četiri godine - što odražava trajne izazove u pristupu tržištu rada. Žene ostaju koncentrisane u potcijenjenim sektorima - poput obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite - i suočavaju se s ograničenom zastupljenošću u tehničkim i rukovodećim ulogama.
Za kraj, Bišopova se osvrnula i na istraživanje koje je organizacija UN Women za BiH objavila, a koje pokazuje da politička stranka SNSD ima najveći broj izabranih žena na lokalnom nivou u BiH. Ovi podaci otvaraju i širu temu položaja žena u političkom životu i potrebe za većim učešćem žena u procesima odlučivanja.
Bišop: Istraživanja poput ovog koje spominjete korisna su jer nam pomažu razumjeti trendove u političkom učešću žena u BiH. Svaki primjer u kojem su žene nominovane, izabrane ili podržane u liderskim ulogama važan je i treba biti prepoznat.
Napredak u ovoj oblasti može se vidjeti u različitim političkim strankama, i svaki korak koji doprinosi uravnoteženijem učešću žena i muškaraca u političkom životu je dobrodošao.
Istovremeno, sveukupna slika pokazuje da su žene i dalje značajno nedovoljno zastupljene na ključnim političkim pozicijama. Na lokalnim izborima 2024. godine, 386 kandidata i kandidatkinja takmičilo se za načelničke funkcije, ali samo 29 su bile žene (oko 7,5 odsto), a na kraju je izabrano svega osam žena.
Ovi podaci jasno ukazuju da žene i dalje nailaze na velike prepreke u pristupu najvišim funkcijama odlučivanja.
Žene su činile oko 43 odsto kandidata na izbornim listama za opštinska i gradska vijeća, što uglavnom odražava zakonski uslov da liste moraju sadržavati najmanje 40 odsto manje zastupljenog pola.
Međutim, prisustvo žena na listama nije jednako odraženo u konačnoj raspodjeli mandata, posebno u izvršnim funkcijama.
Međunarodni standardi daju jasan smjer. Opšta preporuka br. 40 Konvencije Ujedinjenih nacija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) poziva na paritet žena i muškaraca, odnosno 50/50, u političkom i javnom odlučivanju. U Evropskoj uniji, Uredba (EU) 2025/2445 o statutu i finansiranju evropskih političkih stranaka i fondacija takođe jača očekivanja u vezi sa rodnom ravnopravnošću u stranačkom upravljanju i internim procedurama koje spriječavaju diskriminaciju unutar političkih organizacija.
Gledajući prema izborima 2026. godine u BiH, biće važno vidjeti značajnije učešće žena kroz cijeli izborni proces - ne samo njihovu zastupljenost na listama, već i njihovu vidljivost tokom kampanja, mogućnosti da preuzmu liderske uloge unutar političkih stranaka i jaču zastupljenost u izbornim rezultatima.
Iz tog razloga, UN Women će nastaviti sarađivati sa političkim strankama širom BiH koje su zainteresovane za jačanje rodne ravnopravnosti unutar svojih struktura.
Kroz procese poput procjene rodne ravnopravnosti u političkim strankama, nastojimo podržati stranke u preispitivanju svojih internih pravila, politika i praksi i identifikovanju konkretnih koraka koji mogu unaprijediti jednako učešće žena i muškaraca u političkom životu.
U konačnici, povećanje učešća žena u politici jača demokratsko upravljanje. Kada političke institucije odražavaju različitost društava kojima služe, procesi donošenja odluka postaju inkluzivniji i odgovorniji prema potrebama građana.