Rat na Bliskom istoku: Koliko može da potraje i kako odvezati "iranski čvor"? (VIDEO)
Naprotiv, čini se da sukob sve više dobija na intenzitetu, a i jedna i druga strana sve su odlučnije u namjeri da idu do kraja. Istovremeno, u ostatku svijeta se polako, ali sigurno, opredjeljuju za jednu od strana, pa ovaj rat ne samo da izlazi izvan okvira regoinalnog, nego ubrzava i proces mijenjanja globalnog svjetskog poretka, koji je počeo prije četiri godine na istoku Evrope, u Ukrajini. Dok svi strahuju od dodatne eskalacije, prostora za kompromis sve je manje.
Vatra, koja je tinjala 47 godina, nekontrolisano je buknula i prijeti da proguta cijeli region, pa i svijet. Od 1979. godine i iranske revolucije, kojom je do tada sekularna zemlja pretvorena u teokratsku, a šaha Rezu Pahlavija zamijenio Ajatolah Homeini, i Iranu i Izraelu cilj je uništenje onih drugih. Gotovo pet decenija trajale su pripreme, stvarana su savezništva, a za prvi pucanj čekao se neko poput američkog predsjednika Donalda Trampa, kako je to nakon početka akcije rekao izraelski premijer Benjamin Netanijahu.
Amerikanci su prethodno dobro pripremili teren – njihove vojne baze već su bile raspoređene na 19 lokacija širom Bliskog istoka, a neposredno uoči napada pojačanje je stiglo i u vidu ratnih brodova i nosača aviona. Izrael je tako dobio najjačeg mogućeg saveznika i prvi zadao udarac. Iranski režim, već uzdrman masovnim protestima, a zatim i likvidacijom ajatolaha Hamneija prvog dana bombardovanja, počeo je očajničku bitku za opstanak. Ali, koji je pravi američki motiv za ulazak u rat?
Opširnije pogledajte u prilogu: