U vrtlogu bliskoistočne krize našla se i avioindustrija (VIDEO)
Kriza u Persijskom zalivu uzdigla se i u nebeske visine! Prijeti industriji koja najjednostavnije povezuje svijet! Posljednjih decenija globalna struktura dugolinijskog vazdušnog saobraćaja snažno je "promovisala" i razvijala vazdušne luke u Zalivu. Praktično one poput Dubaija, Dohe ili Abu Dabija postali su čvorišta prvenstveno između Evrope i azijskih zemalja, ali i Afrike i Australije. Takav model sada se pokazuje kao slabost globalnog avioprevoza. Sukobi i političke napetosti uzrokovali su poremećaje, zatvorene aerodrome i najekonomičnije putne koridore. Kako bi se izbjegle zone konflikta, mijenjaju se rute letova, što u praksi znači duže koridore, više goriva, duže vrijeme leta i veće troškove za avio-kompanije.
- Sa ovim sukobom na Bliskom istoku, ne samo da ćemo vidjeti povećanje cijena korišćenja aviona za putovanja i trgovinu zbog rastućih cijena nafte, već i troškovi osiguranja rastu. A sada sa blokiranjem Ormuskog moreuza, većim pritiskom na vazdušni teret, dodatno će rasti. Sve to će se odraziti na potrošače bez obzira da li putujete ili kupujete proizvode koji se proizvode negdje drugdje - kaže konsultant za avijaciju Anita Mendirata.
Cijene kerozina koje su prije sukoba na Bliskom istoku iznosile između 85 i 90 američkih dolara po barelu već su gotovo uduplane. Bez tendencije zaustavljanja rasta. Istovremeno Kuvajt, kao glavni izvoznik tog energenta u većinu evropskih zemalja, prisiljen je da smanji proizvodnju. Uz sve to, evropsku avijaciju dodatno opterećuje regulatorni pritisak.
- Regulativa Evropske unije trenutno je jedna od najvećih problema za industriju. Na primjer Emirati u Dubaiju mogu da natoče gorivo za povratni let, kako bi izbjegli skuplje gorivo ili takse u Evropi - istakao je predsjednik Evropskog udruženja regionalnih avio-kompanija Јesper Runglom.
Benefit u obrnutom smjeru opet spriječava legislativa. I dok, uz raniji hronični nedostatak radne snage, troškovi enormno rastu, kriza u Persijskom zalivu postaje svojevrsan ispit prilagodljivosti izazovima i otpornosti i avio-kompanija i njihovih matičnih država. Zemlje okruženja se snalaze kako znaju. Sa iskustvom još jednog kriznog perioda iz vremena Kovida, Er Srbija odolijeva. I dodatnu razvojnu šansu traži.
- Cijena goriva raste i trenutno dostiže nivo iz 2022. godine, iz vremena poslije kovida. Zbog toga primjenjujemo iste mjere koje smo tada koristili kako bismo ublažili posljedice. S druge strane moguće je da će porasti potražnja za letovima unutar Evrope, jer ljudi koji su ranije putovali na odmor na Bliski istok sada će možda birati destinacije poput Španije, Italije ili Grčke. Tu je naša šansa. Otvaramo sedam novih destinacija - navodi generalni direktor "Er Srbije" Јirži Marek.
Za to vrijeme BiH tavori. Bez industrije koja povezuje svijet, bez aviona i aviokompanije, još od 2015. godine kada joj je uskraćena licenca, zamrznuti računi, a dvije raspoložive letjelice zapečaćene zbog akumuliranih višemilionskih dugova prema kreditorima i dobavljačima.
- Postojanje nacionalne avio-kompanije je pitanje državnosti. Znači svaka neću reći ozbiljna država ali normalna država ima svoje pošte, ima svoje željeznice, ima svoju valutu i generalno ima svoju aviokompaniju. Onda vi svoju državnu avio-kompaniju možete da iskoristite za bilo šta naročito ako dođe do kriznih situacija, kao što je bila ova krizna situacija - kaže stručnjak za avio saobraćaj Omer Kulić.
U posljednjoj kao i svim prethodnim kriznim situacijama BiH se oslanja na komšijsku "milostinju". A sarajevski političari u glagoljivim autohvalospjevima krivicu uobičajeno drugima adresiraju. Direktno ili indirektno.
- Zemlje iz komšiluka susjedstva su reagovale zato što imaju svoje avio-kompanije, našu su pojeli komarci, tako da je njima mnogo lakše, Er Srbija, Kroacija mogu poslati svoje avione. Mi toga nemamo - dodaje ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković.
Јedna briga "manje" za političko Sarajevo na "sadaku" sviklo! I jedna više za bh. građane, još zaglavljene na bliskoistočnim destinacijama, ali i one koji su nekako uspjeli da se vrate kućama. Јer svaka eventualno nova kriza – lokalna ili globalna - biće samo novi "vapaj" za pomoć "voljenoj" i "jednoj i jedinoj"! Ako je do tada, kao što su i aviokompaniju, ne "pojedu komarci"!