Zakon o zaštiti potrošača dobar, ali ne može zaštititi od povećanja cijena (VIDEO)
Milko Grmuša, pravnik, naglasio je da je novi Zakon o zaštiti potrošača u Srpskoj u suštini dobar, međutim, kako kaže, u praksi postoje problemi.
- Problem je u uslugama koje daju javni subjekti, da li je to država, entitet ili lokalna zajednica, a to su komunalna preduzeća koja nas snabdijevaju vodom, strujom, grijanjem... Sa trgovicima je stvar drugačija. Ukoliko trgovac ne ispoštuje prava potrošača, on mu više nikad neće otići u trgovinu i tu se priča završava, dok kod ovdje imate monopolistu koji diktira cijenu - kaže Grmuša, gostujući u našem Јutarnjem programu.
On je upozorio i da su kazne za trgovačke lance koje krše prava potrošača izuzetno niske.
- Minimalni iznos koji inspekcija uvijek naplaćuje je 3.000 maraka, a marketi za nekoliko dana ili mjeseci naprave puno veću zaradu tako da im se isplati platiti kaznu. Dakle, mislim da su te propisane kazne objektivno niske i da bi trebale biti puno veće - dodao je Grmuša.
Dušan Srdić iz Udruženja za zaštitu potrošača "Reakcija", ističe da najviše potrošačkih prigovora dolaze iz oblasti usluga od opšteg ekonomskog interesa i da 60 odsto tih potrošačkih prigovora dođe iz ovih oblasti, bilo da su prigovori na usluge telekomunikacije, snabdjevanje električnom energijom, toplotnom energijom ili odozom smeća ili nekih drugih komunalnih usluge.
- S tim u vezi zakonodavac je propisao obavezu formiranja komisija za zaštu potrošača za rješavanje potrošačkih reklamacija, u čijem radu moraju učestovati predstavnici udruženja za zaštitu potrošača. Nažalost od 2012. godine do danas mi nemamo formirane komisije u svim preduzećima u Republici Srpskoj, čak je i Banjaluka jako slabo zastupljena. Možemo da izdvojimo Prijedor i Laktaše, gdje su zaista te komisije efikasne i promptno rade, Nažalost, odsustvo formiranja savjetodavnih tijela na nivou lokalnih samoprava jeste problem jer potrošači ne mogu ni na jedan način da utiču na formiranje konačne cijene usluga - dodao je Srdić.
Gvozdenovićeva je naglasila da su cijene u Republice Srpskoj regulisane kroz Zakon o regulisanju cijena koji je na snazi od 2009. godine i da ga se trgovci pridržavaju, dok Zakon o zaštiti potrošača štiti potrošača od nedostatka na usluzi i na robi.
- Zakonom o zaštiti potrošača mi ne možemo zaštititi od rasta cijene zato što su cijene regulisane nekim drugim zakonom. Ali, ono što kroz Zakon o zaštiti potrošača možemo uraditi jeste da potrošač može raskinuti ugovor ako dolazi do promjene cijene i ako ta cijena potrošaču ne odgovara. Vidjeli smo u prethodnom mjesecu da su većina pružalaca ekonomskih usluga povećavala cijene, čime su dali upravo tu mogućnost, u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača, da svaki potrošač može raskinuti ugovor ako nije zadovoljan cijenom koja je ponuđena za budući period - istakla je Gvozdenovićeva.
Gvozdenovićeva je istakla da novi Zakon o zaštiti potrošača štiti i od lažnih sniženja.
- Osnova za tu odredbu bio je tzv. "crni petak" koji je prisutan svugdje u svijetu, pa i u Republici Srpskoj. Dešavalo se da trgovci pred taj "crni petak" podignu cijenu proizvada pa ga onda snize i potrošač misli da je ostvario neki popust. Zbog toga smo mi iz tog razloga tu odredbu uveli da mora u posljednjih 30 dana da se iskaže najniža cijena upravo da bi spriječili takve pojave - kaže Gvozdenovićeva.
Srdiće je naglasio da je Udruženje za zaštitu potrošača "Reakcija" uputilo je inicijativu gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću i predsjedniku Skupštine grada Ljubi Ninkoviću, u kojoj traže donošenje hitnih mjera kako bi se ublažile ekonomske posljedice globalne krize na životni standard građana.
Iz ovog udruženja upozoravaju da se posljedice aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku već odražavaju na tržište energenata, što može dovesti do rasta cijena goriva, a potom i do novih poskupljenja brojnih roba i usluga.
Kako navode, upravo je zbog toga važno da institucije reaguju na vrijeme i da građanima pomognu da lakše prebrode pritisak na kućne budžete.