CIK BiH ispunio želju Šmita - izabran nabavljač skenera, iako nije ponudio najnižu cijenu
Za ovu odluku glasalo je šestčlanova, a samo Vlado Rogić je bio protiv.
CIK planira dodijeliti ugovor od 74.527.455,84 KM bez PDV-a na 4 godine.
Ponude su otvorene 2. februara, a CIK je imao rok od 15 dana da odluči o najpovoljnijem ponuđaču.
Finansijski najpovoljnija ponuda na tenderu nije bila ponuda grupacije sa "Smartmatikom" na čelu. Žalbe su dozvoljene u roku od 10 dana.
U trci za višemilionski posao sa CIK-om bile su četiri ponude. Osim pomenute firme "Smartmatik" ponude su dostavili i Bijeljinski "Provis", sarajevska "Artko grupa", te banjalučki "Planet soft".
- Eliminisanje firme iz Banjaluke u ovakvoj situciji je nepravedno i nezakonito naročito kada se uzme u obzir to šta je CIK mogao da uradi sa 17 miliona KM - naveo je Rogić na sjednici.
On je istakao da je CIK nepravilno ocijenio da firma "Planetsoft" nije ispunila zakonske uslove u smislu obezbjeđivanja i ispunjavanja tehničke dokumentacije.
Ukazao je da su prednosti grupe koju predvodi "Planetsoft" to što nisu imali podugovorače i što su ponudili najnižu cijenu.
Ostali članovi CIK-a stava su da je ponuda ovog konzorcijuma najpovoljnija i da grupa, u kojoj su još "Smartmatik Holandija" i "DSC" Sarajevo, zadovoljava sve uslove utvrđene tenderskom dokumentacijom.
Na ovu odluku dozvoljena je žalba u roku od deset dana, a ugovor, ukoliko postane pravosnažan, dodjeljuje se na period od četiri godine.
I ranije smo pisali da je "Smartmatik" firma tek registrovani sarajevski ogranak kontroverzne multinacionalne kompanije, protiv čijih je troje zvaničnika američko pravosuđe potvrdilo optužnice zbog višemilionskog mita na Filipinima, u zamjenu za unosne ugovore kupoprodaje.
Podsjećamo, i ovo je bio eksperiment Kristijana Šmita koji neskriveno pokazuje namjeru da se miješa u izborni proces.
Kako se ističe u tumačenju ranije - cilj ovog akta je da ukloni pravne dvojbe u vezi s praksom primjene zakonskih odredbi, koje se prvenstveno odnose na raspodjelu i operativnu dostupnost sredstava iz profita Centralne banke BiH namijenjenih za finansiranje uvođenja novih tehnologija za Opšte izbore 2026. godine.
Postoje upozorenja da uvođenje skenera za listiće i biometrijske identifikacije birača – moglo bi da bude najveći gubitak para u izbornmim procesima u BiH.
Prema dosadašnjim podacima, tenderske specifikacije u pojedinim dijelovima liče na već viđena rješenja u zemljama poput Iraka, gdje je uvođenje elektronskog brojanja dovelo do protesta, optužbi za manipulacije, čak i do paljenja skladišta sa izbornim materijalom.
U BiH se još mnogo toga ne zna, između ostalog gdje će se čuvati oprema i ko će upravljati serverima.