Da li će Rusija ponovo imati ključnu ulogu u snadbijevanju Evrope naftom i gasom? (VIDEO)
Sukobi na Bliskom istoku pokazuju koliko je stabilno snabdijevanje energentima ključno za ekonomiju i život građana. O tome, ali i kako su gasovodi i naftovodi postali instrumenti geopolitike, govorili su stručnjaci na naučnom skupu u Banjaluci.
Upozoravaju da Evropu očekuju novi energetski izazovi i da zemlje regiona moraju obezbijediti više pravaca snabdijevanja i stabilne izvore energije.
Sukob na Bliskom istoku i blokada Ormuskog moreuza pokazali su da svaki prekid u protoku energentima utiče na cijene i standard građana širom svijeta. Rusija već decenijama igra ključnu ulogu u snadbijevanju Evrope naftom i gasom. Gasovodi poput "Sjevernog toka" i partnerstva sa evropskim tržištima omogućili su stabilnost i razvoj.
Međutim pojedini političari, posebno u Njemačkoj, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji, blokiraju dotok jeftinijih ruskih energenata na evropsko tržište.
- Јeftini ruski gas je geopolitičko, geostrateško pitanje jer se radi o tome da se ostvari i kontrola nad teritorijom. U tom smislu da se kontroliše i privreda i ekonosmki tokovi i sve drugo. Mislim da će ova situacija sa oružanim sukobom Amerike i Izraela s jedne i Iranom s druge strane, nekako ponovo uvjeriti Evropu da se okrene ruskim energentima - kazao je Miloš Šolaja, profesor Međunarodnih odnosa.
Projekti novih gasnih interkonekcija i povezivanje sa više dobavljača, ključni su za smanjenje energetske zavisnosti i ublažavanje efekata kriznih situacija.
Poremećaji izazvani obustavama isporuka gasa i diverzijama na gasovodima, pokazali su koliko su države, posebno evropske, osjetljive na nestabilnosti na energetskom tržištu.
- Ne želim da mračim. Posto bili smo svjesni da jedan ovako rat može ugroziti cjelokupnu ekonomiju kontineta. Djelimično, to nam je pokazala urajinska kriza, a sada od marta to nam potvrđuje ova iranska kriza - ističe Dušan Proroković, politikolog.
Manje zemlje, poput Srbije i država regiona, pažljivo moraju planirati svoje energetske politike da bi obezbijedile stabilno snadbijevanje. Narednih dana slijede pregovori Beograda sa ruskim partnerima.
Ruski ministar ekonomskog razvoja Maksim Rešetnjikov kaže da se saradnja Rusije i Evrope uglavnom odnosi na prošlost, a da evropski lideri nisu uspjeli pronaći nove jeftine dobavljače..
- Јa nisam siguran da je to evropski izbor, to je izbor ljudi koji su odgovorni za evropsku ekonomsku politiku. Srbija kao i neke druge zemnje u okruženju idu drugim putem razmišljajući o nacionalnim interesima, o svakom stanovniku svoje zemlje, kako bi stanovnici Srbije mogli da uštede - kaže Rešetnjikov.
Srbija raspolaže rezervama nafte za oko 90 dana što, kako navode stručnjaci, nije malo i daje prostor za pronalaženje trajnijih rešenja.
A za Sloveniju jedno od rješenja, ako dođe do poremećaja u snabdijevanju, moglo bi biti i ograničavanje točenje goriva za strane državljane. Premijer Robert Golob kaže da je potražnja za energentima povećana zbog vozača iz Austrije i Italije, gdje su veće cijene energenata, i da bi dalja eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla brzo da promijeni situaciju, ali nagore.