Koliko su vremenske prognoze pouzdane i šta sve utiče na njihovu preciznost? (VIDEO)
Ipak, dešava se da najavljeno lijepo vrijeme iznenadi pljusak ili da oblaci zaobiđu mjesta za koja su prognozirane padavine.
Koliko su prognoze danas zapravo tačne i šta sve utiče na njihovu pouzdanost?
Da li će sutra biti sunca, kiše ili snijega - pitanje je na koje mnogi odgovor traže upravo u vremenskoj prognozi.
Iako je tehnologija danas značajno unaprijedila način na koji meteorolozi predviđaju vremenske prilike, dešava se da prognoza ne bude u potpunosti tačna.
Koliko su vremenske prognoze zapravo pouzdane i šta sve utiče na njihovu preciznost pitali smo stručnjake, ali i građane.
Koliko je zapravo moguće pouzdano prognozirati vrijeme nekoliko dana unaprijed? Odgovor smo potražili u Republičkom hidrometeorološkom zavodu.
- Tri dana unaprijed, to je ona kratkoročna prognoza kojom se najveći broj hidrometeoroloških zavoda okvirno bavi i ima tačnost iznad 85 odsto uglavnom i to nije neko naše subjektivno mišljenje, već objektivne statistike i analize koje radimo već skoro 10 godina za redom, dakle, radi se tačna verifikacija prognoze u odnosu na ono što je prognozirano i ono što je ostvareno, dakle vrlo visoka preciznost i tačnost ako pričamo o toj kratkoročnoj prognozi. Što je duži vremenski interval u pitanju, prognoza naravno gubi na svojoj tačnosti. Takođe, ako pričamo o prognozama koje su duže od 10 ili 15 dana unaprijed, to uopšte nisu one klasične prognoze o kojima mi pričamo, već srednjovječne prognoze koje se na drugi način prezentuju i interpetiraju, možemo reći samo biće toplije ili hladnije od prosjeka. Niko ne može sa određenom tačnošću reći kavko će vrijeme biti za mjesec ili dva, tako da takve informacije, koje se često pojavljuju u medijima nažalost uglavnom nisu tačne - navela je Milica Đorđević, iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Ono što građane najviše zanima je - Zašto se dešava da prognoza najavi kišu, a ona na kraju ipak ne padne?
- Ima hiljadu stvari koje utiču na to. Pod jedan, prognoza vremena se radi na osnovu vrlo preciznih numeričkih modela koji nam daju jednačinu kretanja atmosfere tj. vazduha, a samim tim što se na kraju može prevesti kakvo će vrijeme biti. Vrijeme se još uvijek nije desilo, to treba da se razviju ti meteorološki sistemi koji će nam donijeti padavine iako, na primjer, danas model pokazuje da će za tri dana biti kiše, sutra se te računice mogu preokrenuti i dati nam skroz drugačiju prognozu - dodaje Đorđevićeva.
Takođe treba uzeti lokalnost terena.
Nekada se desi da kiša pada u jednom dijelu grada, a u drugom nema kiše.
Tako da ljudi koji dobiju jaku kišu, kao na primjer prije dva dana kada je u pojedinim dijelovima Banjaluke padao i grad, doživjeli su jako nevrijeme, dok samo par kilometara u drugom naselju kiše skoro da nije ni bilo.
Savremeni modeli i tehnologija donijeli su visok nivo tačnosti vremenskih prognoza. Danas je malo šta nejasno u odnosu na ono što je bilo prije nekoliko godina.
- One su dostigle popriličan nivo svoje tačnosti i razvoj tehnologije je doveo do toga da je teško da one mogu biti bolje i preciznije u odnosu na ovo što je sada, ako se poredi šta je bilo prije nekih 10 ili 20 godina, to je skoro nemoguće i da se poredi koliko su preciznije - pojasnila je Đorđevićeva.
Iako meteorolozi pripremaju prognoze, većina građana ih svakodnevno prati kroz televizijske minute. One nisu samo informacija o sutrašnjem danu – za mnoge su sredstvo planiranja odlaska na posao, školskih aktivnosti ili vikend izleta. Upravo, o značaju i praćenju vremenske prognoze priča voditelj Igor Tadić.
- Mislim da redovno prate vremensku prognozu, ona je jako bitna svima nama da znamo kakvo će vrijeme biti sutradan odnosno danas i narednih dana, a obično reakcije na našu prognozu su pozitivne - istakao je Tadić.
Ipak, kada se desi da prognoza ne bude potpuno tačna, građani često traže krivca.
- Obično krive prognoze koje se pojavljuju na pojedinim portalima na internetu, a riječ je o amaterskim prognozama koje su i obično senzacionalističke i onda se dešava da budu netačne, a gledaoci, odnosno građani onda krive sve - naveo je Tadić.
Prenijeti složene meteorološke podatke na jednostavan i razumljiv način nije uvijek lak zadatak, posebno kada se vremenske prilike značajno razlikuju u različitim dijelovima Republike Srpske.
- Zna biti teško kada su različite vremenske prilike širom Republike Srpske, kada imamo situaciju da je recimo u Krajini kiša, u Semberiji sunce, u Istočnom Sarajevu snijeg, na jugu bura, sve to treba upakovati da bude što jasnije i kraće, odnosno da naši gledaoci znaju kakvo će vrijeme biti u njihovom mjestu - napomenuo je Tadić.
Uprkos svemu, mišljenja građana o vremenskoj prognozi i njenoj tačnosti i dalje su podijeljena.
Iako vremenska prognoza ne može biti potpuno sigurna, stručnjaci ističu da su kratkoročne prognoze danas veoma pouzdane. Uz savremene modele i tehnologiju, vrijeme se može predvidjeti sa velikom tačnošću - bar nekoliko dana unaprijed.