Šta se krije iza promocije Sarajevske hagade u Vašingtonu?
Tvrde to izvori Glasa Srpske upućeni u događaj koji je održan na Kapital Hilu pred početak praznika Pesaha, najvažnijeg za jevrejski narod.
NAЈVAŽNIЈE ČINjENICE
- Događaj je održan na Kapitol Hilu pred praznik Pesah.
- Zemaljski muzej BiH tvrdi da nije bio kontaktiran i da je za događaj saznao iz medija.
- Prisustvovalo je oko 200 ljudi, bez značajnog učešća američkih zvaničnika.
- Nije bilo predstavnika države Izrael ni iz ambasade.
- Organizator je bio lobista Ezra Fridlender.
- Učešće članova Kongresa bilo minimalno, jedan kongresmen napustio skup prije kraja.
- Izvori tvrde da je događaj bio pokušaj "prikrivanja rastućeg antisemitizma".
- Sarajevo se i ranije našlo u centru kontroverzi zbog otkazivanja Konferencije evropskih rabina.
- Zemaljski muzej nije bio uključen
Sarajevska hagada je jevrejski rukopisni oslikani kodeks, koji potiče iz srednjovjekovne Španije. Pretpostavlja se da je nastala oko 1350. godine u Barseloni, koja je tada bila u sastavu Aragona, a iz Španije je iznesena još u 15. vijeku.Važi za jednu najljepših knjiga ove vrste, a u posjedu Zemaljskog muzeja je od 1894. godine. Prije toga pripadala je sarajevskoj jevrejskoj porodici Koen.
I dok iz Zemaljskog muzeja, koji je vlasnik tog istorijskog blaga, ističu da ih niko nije kontaktirao i da su za događaj u Vašingtonu saznali iz medija, bošnjački prvaci – ambasador BiH u SAD-u Sven Alkalaj, ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković i predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović, isticali su da će na promociji biti neki od ključnih ljudi iz američke administracije, Kongresa, Senata, vjerskih zajednica.
Pompezne najave o "najvećoj promociji"
Alkalaj je, u jednom od intervju, isticao da je na pomolu najveća, najvažnija promocija i prezentacija Sarajevske hagade na tlu SAD, a samim tim i države BiH, te ad će pored zvaničnika BiH, okupiti i vrh američke politike.
- Važno je istaći da će biti prisutno 20-ak članova američkog Kongresa, koji su prijatelji BiH i koji mogu i žele pomoći BiH. Prisustvovaće i predstavnici aktualne administracije predsjednika Trampa, a o imenima ne bih govorio jer su moguća i neka iznenađenja - rekao je Alkalaj, navodeći i imena pojedinih rabina te predstavnika Svjetske muslimanske lige.
Organizator lobista, finansiranje nepoznato
Događaju je, na kraju, prisustvovalo oko 200 osoba, a izvor Glasa ističe da nije poznato ni ko ga je finansirao.
- Organizovao ga je lobista Ezra Fridlender. Učešće ljudi iz Kongresa je bilo minimalno. Gosti su bili mahom slučajna mješavina ljudi jevrejskog porekla, kao i osoblja srednjeg nivoa iz ambasada i iz ne previše poznatih jevrejskih organizacija. Nije bio ni jedan predstavnik države Izraela ni iz ambasade – istakao je izvor blizak organizaciji, uz opasku da je jedan kongresmen otišao prije kraja.
Riječ o pokušaju "pranja" od antisemitizma
Hagada je, ističe, sama po sebi veoma važna, ali i zloupotrijebljena.
- Osim toga što je događaj bez sumnje doživio fijasko, ako se pogleda kako je najavljivan, vidi se želja da se prikrije rastući sarajevski antisemitizam. To je bio ključni cilj. Da se muslimani, odnosno Bošnjaci iz Sarajeva operu od antisemitizma koji je vidljiv na svakom koraku i može se otvoreno reći da se radi o obrazcu koji se ponavlja – kategoričan je.
Podvukao je da upravo odsustvo zvaničnih predstavnika Izraela sa događaja govori više od svega.
- Da je postojala stvarna promjena, makar simbolična, izraelska strana bi imala razlog da je prepozna. S druge strane, ukazivanje na prisustvo osoba koje su jevrejskog porijekla ne dokazuju odsustvo antisemitizma - naprotiv, oni se koriste kao politički alibi. I zato ovaj događaj na Kapital Hilu nije bio dokaz tolerancije, nego pokušaj njenog simuliranja – naglasio je sagovornik Glasa, ističući da stvarna promjena u odnosu prema ne počinje u Vašingtonu, nego u vlastitom dvorištu.
Sarajevo se polovinom prošle godine, između ostalog, našlo i u središtu skandala nakon što je iznenada otkazano održavanje Konferencije evropskih rabina na kojoj su trebali da razgovaraju o ključnim pitanjima koja utiču na život Јevreja u Evropi te vjerskim slobodama.