Kecman: Težak snijeg može polomiti voće, najbitnije da nema minusa u noćnim satima (VIDEO)
- Voćke koje su procvjetale ne bi mogli da podnesu niske temperature koje bi trajale cijelu noć. Ako bi one trajale od, četiri di pet sati ujutro, dakle, dva do tri sata do jutra, onda ne bi trebalo biti problema. Čak i ako te temperature budu minus četiri, pa i minus šest, to ne bi trebalo da utiče na voće - rekao je Kecman gostujući u našem Јutarnjem programu.
Kako kaže, male su šanse za ovakav scenario jer meteorolozi najavljuju jutarnje temperature od jedan do dva stepena iznad nule.
Kecman navodi da je jedini spas za voće pri veoma niskim temperaturama orošavanje.
- Orošavanje je, realno gledajući, daje jedini spas za voće ako su temperature minus sedam stepeni. Vidjeli smo da dvadesetak voćara u okolini Gradeške ima te sisteme. Ali, sistemi zahtijevaju mnogo vode. To znači ako bude dugotrajan mraz po noći se zna trošiti 600-650 kubika vode, što je izuzetno velika količina vode, pogotovo ako imamo dva ili tri mrazonosna jutra - tvrdi Kecman.
Dodaje da sve ostale metode mogu dati rezultate, ali do temperatura od minus dva ili tri stepena.
- Tu najviše govorim o zadimljavanju. Bale sijena se malo više natope vodom i zapale. One stvaraju u gust dim koji bi trebalo da koliko toliko pomogne voćkama. Dok recimo paljenje suvih grana između redova voćaka u voćanjaku ne daje dobre rezultate zato što uglavnom kada je mraz onda nema vjetra i sav taj dim ide prema gore, a rijetko kada ide oko voćaka - naglasio je Kecman.
On kaže da postoji i metoda sa aminokiselinama koje se prskaju po stablima 12 sati prije početka mraza, da bi sredstvo moglo da uđe u biljku, ali se ono koristi do minus dva stepena Celzijusa.
- Dugotrajan mraz razara ćelije u plodovima, odnosno u pupoljcima i onda voćki nema spasa. Te aminokiseline, ima ih i skupljih i jeftinijih, bukvalo prevare biljke i one krenu sa sintezom proteina i tako se brane od mraza - ističe Kecman.
On je preporučio voćarima koji imaju manje zasade voća da ih od mraza mogu zaštititi agroplatnom.
- Šljivu, krušku, trešnju, breskvu i kajsiju, koje su sada u fazi cvjetanja i koje su najosjetljivije, mogu pokriti agroplatnom ali tako da ga ne svežu oko stabla jer bi tada došlo do kondenzacije unutar krošnje što nije dobro za cvijet - dodaje Kecman.
Kako kaže, iskusni voćari se ne boje ovakvog vremena, jer ovo je već sada uobičajeno vrijeme zadnjih godina.
- Međutim, koliko sam mogao vidjeti, u Gradišci, u nekim voćnjancima, recimo u selu Turjak, šljive su u punom cvatu. Možda 20 odsto cvjetova nije otvoreno. To je fantastičan prizor vidjeti te šljivike. E sad, nadati se da su pčele za tri do četiri dana, koliko su imale vremena od otvaranja cvijeta, uspjele odraditi koliko toliko posla, odnosno da su uspjele oprašiti veće dio cvjetova. Јer ovo vrijeme ne samo što odnosi rizik zbog niskih temperatura, već u takvom vremenu nema ni leta pčela - kaže Kecman.
Kako ističe, vrijeme se zadnjih godina promjenilo i biljke kreću ranije sa vegetacijom, što predstavlja problem i samom voću, ali i voćarima.