"Krnji Ustavni sud bi da vrati reformu policije"
Krnji Ustavni sud BiH ponovo je otvorio pitanje nadležnosti u oblasti bezbjednosti, donoseći odluku kojom je dijelom ukinuo odredbe Zakona o policiji Republike Srpske, ali i praktično oživio stare koncepte centralizovane reforme policije u BiH.
Sud je utvrdio da više odredbi zakona nije u skladu s Ustavom BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na digitalno potpisivanje, izdavanje kvalifikovanih sertifikata i međunarodnu policijsku saradnju. Upravo ovaj segment saradnje ponovo je stavljen u fokus, podsjećajući na ranije pokušaje reforme policije, kada se nastojalo da se ključne funkcije i kanali komunikacije iz entitetskih nivoa prenesu na državni.
Osporavajući član 146 stav (1), kojim je bilo predviđeno da MUP Republike Srpske neposredno ostvaruje međunarodnu saradnju, Sud je zauzeo stav da je ta nadležnost isključivo u rukama državnih institucija, konkretno Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH. Ovakvo tumačenje u suštini predstavlja povratak na principe iz perioda neuspjele reforme policije, kada je insistirano na jedinstvenom sistemu međunarodne saradnje pod kontrolom državnog nivoa.
Sličan pristup Sud je zauzeo i u oblasti digitalne infrastrukture. Osporenim dijelom člana 141 stav (5) bilo je predviđeno da MUP RS uspostavlja sistem za digitalno potpisivanje i izdavanje sertifikata, ali je Sud ocijenio da su te nadležnosti već dodijeljene institucijama BiH, konkretno IDDEEA-i.
U obrazloženju odluke naglašeno je da se nakon ukidanja spornih odredbi ne može koristiti infrastruktura MUP-a Srpske za elektronsko podnošenje zahtjeva, već isključivo ona koju uspostavljaju “državne institucije”. Ovakav pristup dodatno osnažuje centralizovani model, što je bio jedan od ključnih spornih elemenata i u ranijim pokušajima reforme policije u BiH, prenosi portal Provjereno.
Iako je Sud potvrdio da MUP Republike Srpske ima ustavnu osnovu za obavljanje određenih upravno-pravnih poslova, jasno je povukao granicu, navodeći da se te nadležnosti ne mogu širiti na oblasti koje su već regulisane na nivou BiH. Upravo ovakvo razgraničenje bilo je u srži nekadašnjih prijedloga reforme policije, koji su predviđali snažniju ulogu države u koordinaciji i upravljanju.
Zadržavanjem na snazi opštih odredbi koje se odnose na zaštitu informaciono-komunikacione infrastrukture, Sud je formalno ostavio prostor za djelovanje entitetskih organa, ali je suštinski ključne poluge – od digitalnih sistema do međunarodne saradnje – pozicionirao na nivo BiH.
Ovom odlukom, Krnji Ustavni sud BiH ne samo da je intervenisao u konkretan zakon, već je i indirektno oživio priču o reformi policije, posebno u dijelu koji se odnosi na centralizovanje saradnje i nadležnosti.