Svemirska osmica, efekat praćke i tamna strana Mjeseca – koji su naredni koraci misije "Artemis 2" (FOTO)
Uz pomoć niza uvježbanih manevara, paljenja motora i prilagođavanja kursa, astronauti će se stići do Mjeseca, obići oko njega i iskoristiti njegovu gravitaciju da ih poput praćke ispali nazad ka Zemlji.
Savršeno polijetanje misije "Artemis 2" sa Kejp Kanaverala na Floridi odnijelo je četiri astronauta u Zemljinu orbitu, a sada im predstoji još oko devet dana dok ne obave svoj zadatak dolaska do Mjeseca i povratka na Zemlju.
Prethodna bespilotna misija "Artemis 1" stigla je do Meseca šestog dana svoje misije 2022. godine. Apolo osam i dalje drži rekord kao najbrža misija sa posadom do Mjeseca, pošto je put trajao nešto manje od tri dana – 69 sati i osam minuta. To je ujedno bio i prvi let sa posadom koji je ušao u orbitu ovog nebeskog tijela.
Bespilotni objekti mogu stići do Mjeseca i brže. Nasina sonda "Nju horajzons" prošla je pored Mjeseca za osam sati i 35 minuta na putu ka Plutonu 2006. godine, ali nije ušla u lunarnu orbitu.
Evo kako će izgledati dalji plan i program desetodnevne misije "Artemis 2".
Četvrtak, 2. april
Put do Meseca traje oko tri dana. Motor kapsule "orion" danas će izvršiti glavno paljenje za ulazak u translunarnu putanju, što je poslednje veliko aktiviranje motora koje šalje letjelicu na njenu putanju "osmice" ka Mesecu.
Petak, 3. april
Let ka Mjesecu. Fokus je na provjerama letjelice, radu sistema za održavanje života i rutini posade tokom puta kroz duboki svemir. Posada će skinuti svemirska odela i tokom većeg dela misije nositi običnu odeću, sve do ulaska u Zemljinu atmosferu.
Subota, 4. april
Tokom prilaza Mesecu posada će izvoditi manja paljenja motora kako bi po potrebi korigovala rutu, a Nasa navodi da će "orion" izvršiti više manevara kako bi ušao u takozvanu "slobodnu povratnu putanju", što znači da će Zemljina gravitacija prirodno povući letjelicu nazad nakon oblijetanja Mjeseca.
Kontrolori misije u Nasinom Centru "DŽonson" u Hjustonu pratiće "orion", ali će tokom puta do i oko Mjeseca morati da se oslanjaju na "Deep Space Network" – međunarodnu mrežu velikih radio-antena – za komunikaciju sa astronautima i slanje snimaka na Zemlju.
Nedelja, 5. april
Petog dana leta kapsula će ući u zonu dominantnog gravitacionog uticaja Mjeseca, što znači da Mjesec postaje glavna sila koja djeluje na letjelicu.
Ponedjeljak, 6. april
Glavni dan lunarnog preleta. Posada prolazi iza Mjeseca, na oko 6.500 kilometara od površine, fotografiše i snima, i postaje prva nakon "Apola" koja iz blizine vidi dijelove njegove daleke (tamne) strane.
- Sa te pozicije, posada će kroz prozore letjelice moći da vidi i Zemlju i Mjesec – Mesec u prvom planu, a Zemlju skoro 400.000 kilometara dalje u pozadini - navodi Nasa.
Utorak, 7. april
Oblijetanje oko Mjeseca dio je manevra "praćke", tehnike svemirskog leta koja koristi gravitaciju za promenu pravca i brzine letelice bez trošenja goriva, čime će se podesiti putanja za povratak ka Zemlji.
Srijeda, 8. april
Osmi dan misije činiće će povratak kroz duboki svemir, nastavak testiranja sistema, provjere i pripreme za završnu fazu.
Četvrtak, 9. april
Posljednji dan pred povratak na Zemlju astronauti će izvesti niz korekcija putanje kako bi se "orion" precizno usmjerio ka Zemlji. Planiran je i završni brifing i javljanje posade.
Petak, 10. april
Ulazak u atmosferu, prilikom kog će se letjelica kretati brzinom od oko 40.000 kilometara na sat, što će stvoriti temperature preko 2.000 stepeni Celzijusa, čime će se testirati toplotni štit.
Nakon prolaska kroz najintenzivnije zagrevanje, "orion" će otvoriti sistem padobrana koji će usporiti letjelicu i omogućiti joj da bezbjedno sleti u Tihi okean sa posadom. Planirano je da se kapsula spusti u okean u subotu oko dva časa poslije ponoći.
