"Rad Instituta za traženje nestalih BiH antisrpski, novi Kolegijum teško može napraviti čuda"
Kojić kaže da je izbor Kolegijuma direktora Instituta za traženje nestalih lica samo dokaz koliko je ova i ovakva BiH nefunkcionalna i ispolitizovana.
On je konstatovao da porodice srpskih žrtava nemaju povjerenja u Institut i da se na ovom humanom pitanju pokazalo da Republika Srpska i srpski narod ne smiju vjerovati Sarajevu, te da je ogromna greška bila što se taj proces prenio na BiH nivo.
"Od tog momenta kreće apsolutni zastoj u traženju nestalih Srba i svjedoci smo da je rad Instituta u potpunosti stavljen u funkciju sarajevske politike, ali i kao oružje za pucanje u srce srpskim porodicama koji i dalje tragaju za svojim najmilijim", naveo je Kojić.
Kojić je istakao da Republika Srpska mora naći modul po kojem će se pitanje traženja nestalih pokrenuti jer svaki dan je vječnost porodicama koje više od 30 godina nemaju spokojan život, čekajući da se rasvijetli sudbina njihovih najmilijih.
NI NOVI KOLEGIЈUM INSTITUTA ZA NESTALE NEĆE URADITI NIŠTA - PROCES TRAŽENjA ZAKOČEN
Da se pitanje nestalih u BiH gotovo ne miče sa mrtve tačke pogotovo kada je riječ o srpskim žrtvama pokazuje i podatak da je vrlo malo Srba koji se i dalje vode kao nestali pronađeno i identifikovano, od kada je proces stavljen pod istu kapu, na nivo BiH.
Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac rekla je Srni da nova lica u Kolegijumu direktora Instituta za nestale BiH, vjerovatno neće ubrzati proces traženja nestalih Srba jer ova organizacija nema uticaj na njihov izbor.
Graorčeva je istakla da su ova mjesta, nažalost, postala politička i na njih obično dolaze predstavnici stranaka, a ne neko ko duboko osjeća bol i patnju za svojim najmilijima.
- Porodice nestalih uz Republike Srpske već odavno nemaju povjerenja u Institut za nestala lica BiH i mogu slobodni reći da nova lica izabrana u Kolegijum direktora vjerovatno neće ništa značajno promijeniti. Samim tim što nemamo nikakav uticaj znači da oni i ne traže naš stav ili mišljenje, ni oko toga ko bi bio izabran na te pozicije, a onda i oni što treba da rade - naglasila je Graorčeva.
Ona je ocijenila da to nije korektno, jer je rasvjetljavanje sudbine nestalih pitanje od nacionalnog interesa zbog čega bi se moralo raditi u dogovoru sa onima koji i 30 i više godina traže posmrtne ostatke svojih najmilijih.
- Ako će tu biti neko samo da reda radi ispuni nacionalni ključ ili mjesto gdje će samo imati platu, a ne biti odgovoran pred porodicama koje su i danas izgubljene u svojoj potrazi za najrođenijim, onda nema svrhe ni komentarisati - smatra Graorčeva.
Ona je napomenula da je i dosadašnja saradnja sa Institutom bila vrlo skromna i mnogo manja od očekivanog, te da se teško može očekivati da će nova postava Kolegijuma direktora napraviti čuda na rasvjetljavanju sudbine nestalih Srba naročito kada se uzme u obzir činjenica da ova ustanova postoji već 18 godina i da za sve to vrijeme nije uradila mnogo.
Graorčeva kaže da je sve od početka krenulo loše i da se skoro ništa ne može promijeniti.
Ona je ukazala da, prema do sada viđenom, malo koga, osim porodica, interesuje dokle je stigao proces traženja nestalih i gd‌je se nalaze kosti srpskih junaka i srpskih mučenika.
- Samo oni koji se i danas bude sa željom da čuju vijest o identifikaciji svojih najmilijih razmišljaju o traženju nestalih, ostale samo sporadično ili nikako. Mnogi su se okrenuli od ovih porodica, ili samo usput upitaju dokle se stiglo, i to većinom o nekom događaju ili obilježavanju značajnih datuma. Čak ni institucije koje su zadužene za ta pitanja ćute. Samo porodice 1.614 stradalnika tuguju, poglede okreću ka nebu i tamo traže odgovor. U sve druge su davno izgubile vjeru i povjerenje - navela je Graorčeva.
NOVI SAZIV KOLEGIЈUMA ŠESTI OD OSNIVANjA
U Kolegijum direktora Instituta za nestala lica BiH izabrani su Nikola Perišić iz reda Srba, Šimun Novaković iz reda Hrvata, te Suad Hasanović iz reda Bošnjaka, saznaje Srna.
Perišić je i ranije bio član Kolegijuma, Novaković se na konkurs javio kao jedini kandidat iz reda Hrvata, dok Hasanović dolazi iz Agencije za istrage i zaštitu /SIPA/.
Tri člana Kolegijuma direktora rotiraju se na mjestu predsjedavajućeg svakih osam mjeseci, a odluke donose konsenzusom.
Za imenovanje članova Kolegijuma direktora nadležan je Upravni odbor Instituta koji je u februaru i raspisao konkurs.
Mandat dosadašnjim članovima Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Nikoli Perišiću, Marku Јurišiću i Salihi Đuderiji istekao je prošle godine i od tada su bili u statusu vršilaca dužnosti.
Novi saziv Kolegijuma je šesti od 2005. godine, kada je osnovan Institut za nestala lica BiH na čiji rad porodice nestalih iz Republike Srpske imaju brojne kritike i pritužbe, ne štedeći ni one koji u tu ustanovu dolaze kao kadar iz reda srpskog naroda.
Iz Republike Srpske na poziciji člana Kolegijuma, osim Perišića, do sada su bili Milan Bogdanić i Milutin Mišić. Iz FBiH, odnosno bošnjačkog naroda Amor Mašović, Mujo Hadžiomerović i Saliha Đuderija, dok je Marko Јurišić član u ime Hrvatskog vijeća odbrane/FBiH od osnivanja.
Republika Srpska potražuje 1.640 nestalih boraca i civila, dok su u tri spomen-kosturnice posmrtni ostaci oko 600 neidentifikovanih. Iz Republike Srpske stalno se upozorava da je proces traženja nestalih Srba u zastoju nakon formiranja Instituta 2008. godine, te da bi traženje nestalih do sada bilo gotovo završeno da je proces ostao u nadležnosti entitetskih komisija.