Novi Trampov ultimatum i vanredno stanje pred pregovore Irana i SAD, za stolom sudbina Bliskog istoka i energentska slika svijeta
Dvije zastavice, iranska i američka, pobodene su na suprotnim stranama stola u hotelu u Islamabadu u očekivanju da na stolice zasjednu potpredsjednik SAD, DŽej Di Vens praćen dežurnim pregovaračima Stivom Vitkofom i DŽaredom Kušnerom i iranska delegacija, predvođena predsjednikom parlamenta Mohamadom Baherom Halibafom.
Pakistanske vlasti, koje su uz obilatu pomoć Kine i izdejstvovali primirje, za sada praktično nisu objavile ni jedan detalj o razgovorima, tvrdeći da se iza tajanstvenosti, u stvari, krije namjera da tok pregovora prepuste Irancima i Amerikancima.
Јedan od ključnih zahtjeva Teherana, pred početak pregovora, su milijarde dolara blokiranih na Zapadu od pada režima šaha Reze Pahlavija 1979. godine.
Ekonomisti smatraju da je oko 100 milijardi dolara iranskih para zamrznuto u bankama širom svijeta, zbog sankcija koje su prvi put uvedene tokom talačke krize, a zatim postepeno "zatezane", zbog razvoja nuklearnog programa i podrške proksi snagama, poput Hezbolaha u Libanu, Hamasa u Pojasu Gaze i jemenskih Huta.
Skoro petina tog novca, odnosno oko 20 milijardi, nalazi se u kineskim bankama.
Uoči početka pregovora u Islamabadu, Tramp je rekao da se "najbolja municija" upravo tovari u američke ratne brodove, te da će u naredna 24 sata biti jasno da li će razgovori sa Iranom biti uspješni.
Osim niza vojnih pitanja, poput iranskog nukelarnog programa i razvoja balističkih projektila, dvije strane će, prije svega imati zadatak da definišu na koji će način, ubuduće, brodovi natovareni nafton, helijumom, veštačkim đubrivom i tečnim gasom prolaziti kroz Ormuski tesnac - uskim grlom svjetske trgovine energentima.
Šef iranskog parlamenta, jedan od rijetkih visokorangiranih zvaničnika vlasti u Teheranu koji je preživio vazdušne udare Amerike i Irana, za pregovaračkim stolom će braniti plan u deset tačaka kojim traži kontrolu nad Ormuskim moreuzom, nastavak nuklearnog programa, prekid izraelskih napada na Liban, ali i ukidanje silnih sankcija koje su Amerika i svijet uveli ovoj državi u posljednjih 47 godina.
Iranci su ovaj plan predstavili javnosti u srijedu, nedugo pošto je američki predsjednik Donald Tramp proglasio primirje, ali za sada nije sasvim jasno kakav je stav Vašingtona prema zahtjevima Teherana.
Tramp je, u jednom trenutku, ocijenio da je iranski dokument solidna polazna tačka za pregovore, ali ga je dan kasnije demantovala portparolka Bijele kuće Kerolajn Luit koja je rekla da je "predsjednik taj prijedlog bukvalno bacio u đubre".
Na američkoj strani stola, kako stvari stoje, će se nalaziti američki plan u 15 tačaka, koje su Vitkof i Kušner predstavili Irancima tokom prošle runde pregovora, koji su naglo prekinuti Trampovom odlukom da bombama zaspe Iran.
Poslije dva dana mira između SAD i Irana prilično je jasno da će ključ pregovora predstavljati buduće ustrojstvo plovidbe Ormuskim moreuzom, oko čijeg su ulaza još uvijek načičkani brodovi koji čekaju dozvolu Teherana da isplove ili uplove u Persijski zaliv.
Za sada, brodovi koji su prošli moreuzom mahom pripadaju državama koje imaju direktne trgovinske veze sa Iranom, ili pak potiču iz zemalja "prijateljskih" vlastima u Teheranu.
Revolucionarna garda, koja suštinski kontroliše plovidbu, tvrdi da je prolaz tesnacem još uvijek prilično opasan zbog podvodnih mina i niza drugim problema proistelih iz činjenice da je rat zaustavljen prije nešto više od 24 časa.
Osiguravajuća kompanija "Lojd" tvrdi da prolazak, u ovom trenutku, zavisi isključivo od direktnih pregovora brodovlasnika sa iranskim vlastima, te da se ovaj proces ponavlja za svaki pojedinačni brod.
Nekoliko zapadnih medija tvrdi da Iranci prolazak naplaćuju dva miliona dolara po plovilu, te da je prvi zapadni brod koji je prošao moreuzom pripadao Francuzima i to tek nakon što je Tramp žestoko kritikovao predsjednika Emanuela Makrona zbog stava o ovom sukobu.
Osim ovog broda, Ormuzom je prošlo i nekoliko turskih, pakistanskih i indijskih tankera, te izvijestan broj plovila čija je krajnja destinacija bila Kina. U srijedu, dan nakon što je primirje proglašeno, kroz moreuz je prošlo svega pet brodova.
Za sada je nejasno kako će, ubuduće, izgledati plovidba Ormuskim moreuzom, pošto je i Tramp bacio oko na novac prikupljen od prava na prolaz, što je u priličnoj mjeri razljutilo niz američkih saveznika, poput Britanaca koji insistiraju na besplatnom prolasku.
Kao kontrolni element u pregovorima SAD i Irana naći će se Pakistan i Kina, uz čije su posredovanje na jedvite jade prekinuti napadi Amerikanaca i Izraelaca na Iran, ali i iranski kontraudari na niz država Persijskog zaliva.
Za sada, jedina naznaka u kojem bi se pravcu mogli kretati pregovori dolazi iz Zimbabvea i odgovora iranske ambasade na Trampov zahtev da Ormuski tesnac bude otvoren. "Izgubili smo ključeve", navodi se u postu iranske ambasade na mreži Iks.
DŽej Di Vens, pošto je američka avijacija u velikoj meri demolirala iransku infrastrukturu, očekuje da će postići dogovor, delom i zbog činjenice da je ostatak sveta prilično izgubio strpljenje zbog Trampove najnovije avanture.
Iranci, pak, po prvi put od uspostavljanja Islamske republike imaju u rukama ozbiljne adute - plovidbu Ormuskim moreuzom i činjenicu da je režim u Teheranu suštinski ostao nepromenjen uprkos činjenici da su Amerikanci i Izraelci zbrisali gotovo kompletno rukovodstvo ove države, uključujući i vrhovnog verskog lidera Alija Hamneija.
Rat budućnosti, kako je najavljivan napad na Iran, ipak, nije naišao na preterano topao doček javnosti, uprkos činjenici da su Amerikanci, ako je vjerovati Pentagonu, od juna prošle godine dva puta uništili po 90 odsto iranske protivvazdušne odbrane, balističkih projektila i dronova.
Dodatni problem predstavlja i obogaćeni uranijum, zbog kojeg je Amerika, bar deklarativno, krenula u rat.
Izraelske obaveštajne službe tvrde da je 390 kilograma ovog materijala skriveno u podzemne tunele u Isfahanu, tridesetak kilograma u Natanzu, dok je 15 kilograma ostalo pod ruševinama nuklearnog centra Fordo, navodno uništenog u američkim napadima prošlog juna.
Popularnosti rata nije preterano doprinela ni ”kolateralna šteta”, poput 170 ubijenih učenica škole i dvadesetak odbojkašica, koje su prvih dana rata stradale jer su Amerikanci ”koristili zastarele podatke”.
U ratu je stradalo oko 3,500 Iranaca, uključujući 250 djece, oko 1.500 Libanaca, više od 30 Izraelaca, uz oko 7.000 povređenih, te najmanje 15 Amerikanaca.