Velika subota – šta se prema običajima radi u kući prije Vaskrsa?
Veliku subotu vjernici obilježavaju u molitvi i tišini, u crkvama, cjelivajući plaštanicu na simboličnom Hristovom grobu.
Na ovaj dan došao je kraj starom vijeku i otpočeo novi vek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.
Svake godine na Veliku subotu, na dan između golgotskog Raspeća na Veliki petak i Vaskrsa Sina Božjeg u nedjelju, pred Pravoslavni Vaskrs, održava se ceremonija starija od 12 vijekova.
U hramu Svetog Groba u Svetoj zemlji već vijekovima jerusalimski patrijarh uznosi ugašeno kandilo koje se samo pali i taj oganj prenosi na sveće okupljenih jvernika, a oni dalje svojim bližnjima i u svoje hramove.
Običaji i verovanja
U kućama se završavaju neophodni poslovi oko dočeka velikog praznika.
Sprema se i čisti kuća, priprema odjeća. Ko nije obojio jaja i to ujutru završava, pije izlaska sunca.
U pojedinim delovima zemlje mjesi se kolač vaskršnjak.
I dalje se strogo posti, na vodi. Propisano je suhojedenje, odnosno ne jede se kuvana hrana.
Najrašireniji naziv za današnji praznik je Velika subota, ali se u nekim krajevima ovaj dan zove i Strašna subota, Zavalita subota, Crvena subota i Dugačka subota. Svi ovi nazivi podsjećaju na duge Hristove muka na raspeću.
Stari vjeruju da se zbog toga na današnji dan obavezno treba učiniti neko dobro djelo ili udeijliti milostinja siromašnima. Vjeruje se da će se to višestruko vratiti dobročinitelju.
Na Veliku subotu se ne radi u polju i ne rade se nikakvi ručni radovi.