latinica  ћирилица
16/04/2026 |  10:23 ⇒ 11:15 | Autor: RTRS

U susret obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina premijera filma "Posljednji svjedok" (VIDEO)

U susret obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u logoru Јasenovac i njegovom najvećem stratištu u Donjoj Gradini, u petak, 17. aprila, u Banjaluci će biti premijerno prikazan dokumentarni film "Posljednji svjedok", autora Nedeljka Lajšića.
Nedeljko Laješić - Foto: RTRS
Nedeljko LaješićFoto: RTRS

"Posljednji svjedok" nije samo film, već snažno svjedočanstvo i opomena da se zločini ne smiju zaboraviti, ali ni ponoviti.

Autor filma, za naš Јutarnji program istakao je da je došao trenutak da se uradi dokumentarni film o ženi, čija je sudbina poslužila za osnov filma "Dare iz Јasenovca", odnosno poruke, kako je neko ko je preživio Јasenovac, može da i dalje ima ljubav u sebi.

- To je poruka da se nikada više ne dogodi ono što se dogodilo njoj i u Donjoj Gradini. Uradili smo film koji govori o jednoj istini - dodao je Laješić. 

Dodao je da je baka Јela, inspiracija za film, sama odredila naziv filma.

- Da bi film imao drugu dimenziju, mi smo bili u Staroj Gradišci, gdje je baka Јela bila u zatočeništvu. Ona je jedno od djece koje je spasila Dijana Budisavljević. Nju vrlo dobro služi sjećanje, koje je opomena za buduća vremena - dodaje on.

Film će premijerno biti prikazan u Studentskom kulturnom centru u Banjaluci u 12 časova.

Slijede projekcije u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Novom Gradu i Kostajnici, lokalnim zajednicama koje su podržale produkciju, te u Srbiji čije je Ministarstvo kulture generalni pokrovitelj filma.

Vlada Republike Srpske proglasila je 19. april Danom žalosti u Srpskoj povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Јasenovac i njegovom najvećem stratištu – Donjoj Gradini u NDH od 1941. do 1945. godine.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Јasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Јevreja, 127.000 antifašista.